Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u hrvatskim pravnim osobama za lipanj iznosila je 5.810 kuna, što je nominalno za 2,3, a realno za 2,6 posto više u odnosu na svibanj, potvrdili su konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U odnosu na isti lanjski mjesec, prosječna neto plaća za lipanj nominalno je i realno porasla za 4,5 posto ili 252 kune, što je najveći nominalni godišnji rast prosječne neto plaće od travnja 2009. godine, navode analitičari RBA u osvrtu na izvješća DZS-a.

Za razdoblje od siječnja do lipnja prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je 5.685 kuna, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje nominalno više za 3,3, a realno za 3,5 posto.

"Relativno snažan godišnji rast neto plaća dobrim dijelom je podržan izmjenama Zakona o porezu na dohodak, prvenstveno povećanjem osobnog odbitka, što bi u konačnici moglo doprinijeti i nastavku veće potrošnje stanovništva i u idućim mjesecima. Ipak, ona je još uvijek ograničena slabim tržištem rada kojeg i dalje karakterizira izrazita sezonalnosti, visoka stopa nezaposlenosti te niska stopa zaposlenosti i aktivnosti", ocjenjuju analitičari RBA.

Najviša prosječna mjesečna neto plaća za lipanj isplaćena je u vađenju sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 10.725 kuna.

Slijede zaposleni u zračnom prijevozu s 10.661 kunom te proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda s prosjekom od 10.266 kuna.

Među većim plaćama su i one u farmaceutskoj industriji (9.191 kuna), financijskim uslužnim djelatnostima osim osiguranja i mirovinskih fondova (8.963 kune), računalnom programiranju, savjetovanju i djelatnostima povezanim s njima (8.798 kuna) itd.

Najniža prosječna neto plaća za lipanj isplaćena je u proizvodnja odjeće, u iznosu 3.129 kuna. Nešto bolje prošli su zaštitari, s 3.191 kunom te zaposleni u preradi kože, s 3.276 kuna.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

U skupini radnika s nižim plaćama su i zaposleni u drvoprerađivačkoj industriji, s 3.516 kuna, i proizvodnji namještaja, s 3.759 kuna.