Danas stupa na snagu novi Stečajni zakon u znaku nove stečajne politike koja ne tolerira održavanje na tržištu tvrtki koje ne plaćaju svoje obveze.

U isto vrijeme on omogućuje tvrtkama u kojima je nakon propalog predstečaja otvoren stečaj po starom zakonu, poput Kaštelanskih staklenika, nastavak proizvodnje ako tako vjerovnici odluče. Novim institutom automatskog stečaja koji ima svjetsku premijeru u Hrvatskoj Financijska agencija po službenoj dužnosti postaje čistač tržišta od tvrtki koje su blokirane 120 dana i duže, no ova oštrica u početku će biti blaža za tvrtke u problemima koje imaju zaposlene.

Striktna pravila o sukcesivnosti primjene osiguirač su za prevenciju nekontrolirane stečajne lavine, pa se očekuje da prijelazni režim neće donijeti usko grlo na sudovima. Naime, na red prve dolaze tzv. fantomske tvrtke koje nemaju radnike, a koje su vrlo dugo u blokadi, tj. više od 1000 dana. Inače, cijela grupacija takvih subjekata ukupno broji 15-ak tisuća i stvorila je preko 14 milijardi kuna dugova, a zadnje Finine zahtjeve za njihovo uklanjanje sudstvo bi trebalo dobiti do kraja veljače.

Sukcesivna primjena za pokretanje stečaja ovisno o tome koliko dugo je tko u blokadi računa te ima li ili ne radnike s druge je strane dužnicima koji imaju radnike 'kupila vrijeme' da se restrukturiraju. Za oko 4 i pol tisuće tvrtki u blokadi 120 dana koje imaju oko 10 tisuća radnika Fini je ostavljen najduži rok, pa će stečajni zahtjev podnijeti kasnije do travnja ako  je posrijedi jedan radnik, odnosno krajem lipnja ako imaju dva ili više zaposlenika.

No, za neisplatu tri uzastopne plaće koja je prvi put predviđena kao jedna od pretpostavki nesposobnosti za plaćanje Fina nije ovlaštena automatski inicirati stečaj. To je pravo radnika, a očekuje se da će ovi stečajevi biti sporadični. Nove oglase na e-Oglasnoj ploči trgovačkih sudova pratit će i dva važna poziva – direktorima da podnesu popis imovine i obveza (javnobilježnički ovjeren) i vjerovnicima da u roku od 45 dana predlože otvaranje stečaja, uz sudsko upozorenje o pravnim posljedicama. Propust navedenih radnji postaje zakonski osnov za dužnikovu nesposobnost za plaćanje, što je pak temelj za eskpresno otvaranje i zatvaranje stečaja.