Hidroelektra niskogradanja, građevinska tvrtka iza koje je 70-ak godina poslovanja, trenutno u predstečaju vodi odlučujuću sudsku bitku za svoj opstanak.

U jeku ljeta našla se ipak potencijalno na 'nišanu' odlukom (pred)stečajnog suca Mislava Kolakušića koji je odbio sklapanje dogovorene predstečajne nagodbe. No, u Upravi Hidroelektre ne smatraju kako bi takav novi moment mogao 'zapečatiti' njezin predstečaj, štoviše uvjereni su da će za pozitivni rasplet biti odlučujuća žalba tvrtke Visokom trgovačkom sudu. Naime, žalba na Kolakušićevu odluku predana je i to unutar žalbenih rokova, potvrdio nam je Mateo Čagalj, član Uprave Hidrolektre, napominjući da nova situacija za kompaniju nipošto nije zabrinjavajuća. Čagalj, koji je na fukciji u novoj Upravi od početka ove godine, pozivajući se na sudsku praksu kaže kako "očekuje pozitivan ishod žalbe".

Kao i u svim dosadašnjim slučajevima u kojima je isti sudac odbio nagodbu (slučajevi poput Dalekovoda ili EPH-a), i to zbog pravnog shvaćanja neustavnosti predstečajnog zakona, i žalba Hidroelektre trebala bi na isti način završiti ukidanjem prvostupanjskog negativnog rješenja te vraćanjem predmeta u rad na prvi stupanj, ali kod drugog suca. "Ništa nije zabrinjavajuće, ali se pomiču rokovi za završetak predstečajne nagodbe za nekoliko mjeseci. Ona je u potpunosti u skladu sa zakonom jer inače ne bi prošla Finu koja operativno provodi predstečajni zakon", kaže Čagalj dodajući i da nekoliko pokrenutih upravnih sporova u stvari neće imati učinak na sklapanje nagodbe.

Kako se čini Hidroelektra ima 'force' da premosti predstečajni zastoj. Posrijedi je važna podrška strateškog partnera Sergeja Gljadelkina koji je već uložio nešto više od 42 milijuna kuna u tvrtku, a kako doznajemo po potrebi je navodno spreman još uložiti. No, nakon emisije dva milijuna novih dionica (rok je 24. veljače 2016.), uz ključni uvjet pravomoćne predstečajne nagodbe temeljem dokapitalizacije tvrtke dogovorene s postojećim vlasnicima, Gljadelkin bi trebao steći oko 76% dionica Hidroelektre. To znači da za poziciju ovog investitora sad sve ovisi o odluci Visokog trgovačkog suda.

Inače, u predstečeju s punim kapacitetima tvrtka radi na sedam aktivnih gradilišta sa 550 radnika koji redovito primaju plaće. Tvrtka nema poreznih dugova, a na skupštini održanoj u ponedjeljak usvojene su sve predložene odluke, pa tako i ona o pokriću 102 milijuna gubitka u 2014. iz budućeg poslovanja.