Jedan potpuno neobičan javni natječaj budi maštu u tržišnom regulatoru telekomunikacijskog tržišta Hakomu, i stvara žurbu. Jedini preostali tržišni igrači, koji nisu u taborima dva najjača igrača Hrvatskog telekoma i Vipneta, a riječ je o Metronetu i H1 Telekomu, jasno su pokazali da žele u prodaju, odnosno da njihovi investitori traže način kako isplatiti dosadašnja velika ulaganja i pri tome, logično, dobro zaraditi.

Tržište se dosta promijenilo. Vipnet je kupio B.net i Amis telekom, a HT nakon kupnje Iskona dobio i pravo na upravljanje Optima telekomom. Ubrzo će na tržištu ostati samo brendovi HT-a s jedne i Vipneta s druge strane. Otud žurba kod regulatora. Treba se kvalitetno jezično pripremiti za iduću fazu: Kako će se u budućnosti u službenoj regulatornoj dokumentaciji nazivati Vipnet.

Dva preostala igrača

Hrvatski telekom se, naime, u službenoj dokumentaciji Hakoma ne naziva činjenično neutralnim pojmovima kao što su "bivši monopolist" ili "dominantni operator" pa čak ni engleskim pojmom koji je sastavni dio regulative Europske komisije i mnogih članica Unije – "inkumbent".

Umjesto toga na Hrvatski telekom, domaći telekomunikacijski regulator Hakom u službenoj dokumentaciji referira se kao na "povijesnog operatora"!

Uvjeren sam da ta zvonka, epska titula otvara dosta pitanja današnjim arheolozima i povjesničarima. Poznato je da Hrvati u 7. stoljeću, kad su prvi put ugledali Jadran, nisu u rukama nosili mobitele. Svi znamo da se iPhone pojavio tek 2007. godine i da je njegov otac Amerikanac Steve Jobs, a Amerika je pak otkrivena tek nakon što su Hrvati došli na Jadran pa tu dvojbe nema. Uostalom, čak ni Nokia nije tako stara. Dakle, po tom ključu HT ne može biti "povijesni operator".

Međutim, očigledno nije dokazano da u stoljeću 7. nije bilo telefonskih govornica HT-a ili pak da starosjedioci u antičkoj Saloni, prije nego su napustili svoj grad, možda u kućama nisu ostavili potpuno funkcionalne fiksne telefone. Dođe vam da se zapitate bi li kralj Tomislav postao tako važan u hrvatskoj povijesti da po kraljevstvu nije slao naredbe preko "povijesnog operatora"? Ili, nameće se pitanje, jesu li Zrinski i Frankopan ostali bez glava u Bečkom Novom Mjestu, jer je možda baš tih dana izbio kvar na liniji "povijesnog operatora"?

Dakako, ne treba zaboraviti vječitu temu o tome kome je "povijesni operator" išao na ruku od '41.-'45.? Brzopleti bi se odmah složili da bi u tom kontekstu ispravno bilo da Hakom ubuduće u svojoj službenoj dokumentaciji Vipnet zove "državotvornim operatorom". Kako se Hrvatska često u posljednjih 25 godina opisivala kao "povijesno državotvorni projekt" tako se novim nazivom za Vipnet stvorila prilika da se da prava važnost ne samo toj velikoj kompaniji i izazivaču HT-a već i cijelom domaćem telekomunikacijskom tržištu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Jedina dva preostala igrača na tržištu, "povijesni operator" i "državotvorni operator", time bi olakšali posao Hakomu. Hrvatsko bi se telekom tržište tada dalo opisati jednom jedinom rečenicom. HT i Vipnet čine povijesno-državotvorne konstitutivne tvrtke iz kojih proizlazi telekomunikacijsko tržište u Hrvatskoj.

Investitori u telekomunikacije u Hrvatskoj iz toga bi dobili vrlo jasnu sliku u kakvo tržište ulažu. Pored povijesnog i državotvornog operatora svaki treći igrač pojednostavljeno bi se mogao nazvati primjerice: agresorom. Jezičnih dvojbi više ne bi bilo. Imali bi jednog povijesnog, jednog državotvornog i koliko hoćete agresorskih operatora.

Stanje na terenu i dalje bi provjeravao, od vlade i politike neovisni regulator telekomunikacijskog tržišta Hakom, a kao garancija da će taj posao raditi kvalitetno stoji činjenica da nije vidio nikakav problem u tome da jednu tvrtku, koja bi po tržišnim uvjetima trebala biti izjednačena sa svim drugim tvrtkama u svojoj branši, zove zvonkim, herojskim i epskim nazivom "povijesnog operatora" sa svim pripadajućim političkim i inim kontekstima koje taj naziv u Hrvatskoj nosi.

Korist od Hakoma

Pogrešno bi ipak bilo reći da regulator Hakom u posljednje dvije i pol godine, otkako ima novo vodstvo, nije napravio niz velikih pomaka u regulaciji telekomunikacijskog tržišta. Pogrešno bi bilo reći da nije olakšao poslovanje novim tržišnim igračima i da im nije otvorio prilike za profit i investicije. To se posebno osjeti nakon što je Hrvatska pristupila EU i bila prisiljena prihvatiti Unijinu regulativu te nakon što su kroz predstečajne nagodbe u sve veće alternativne operatore umjesto njihovih osnivača kao većinski vlasnici ušle – banke. Zato je mnogo Hakomovih odluka poboljšalo stanje na tržištu.

Ipak sličnom entuzijazmu svjedočili smo i prije desetak godina kad je započinjala liberalizacija telekomunikacijskog tržišta, a sad svjedočimo – krahu tog procesa. Ključan je problem dosadašnje liberalizacije bio izostanak konkretnih strateških ciljeva poput onog koliko će tržišta HT morati izgubiti da bi njegova konkurencija mogla dugoročno održivo poslovati. Umjesto toga, postojalo je u niz navrata mnogo kvalitetnih vatrogasnih mjera, kao što ih ima i sada, ali bez vizije što se želi postići.

Nije dobro da na tržištu ostanu samo HT i Vipnet, jer to znači da će cijene usluga poskupiti. Kad nema konkurencije ili kad je izbor tako ograničen da pravog izbora zapravo nema onda se tržišni igrači nemaju razloga natjecati ni cijenom ni kvalitetom usluge. Moraju samo prodavati priče. Znamo kako je to izgledalo u mobilnim komunikacijama prije nego je došao Tele2, a uskoro ćemo opet znati kako to izgleda u fiksnim telekomunikacijama kad nestanu mali alternativci. Osim ukoliko Hakom ne promijeni svoj rječnik i pokaže investitorima da strateški tržište vidi otvorenim za nove konkurente, i to dugoročno.

Ulaganje i profitabilnost

Povijest se ponavlja. Hrvatska je do 2005. imala samo jednog fiksnog operatora. Nastavimo li se vraćati unazad, do 1999. kad je Vipnet ušao na tržište, čak bi ovaj ironični natječaj za Vipnetov regulatorni naziv mogao postati bespredmetan. A što onda očekivati od svih regulatora u Hrvatskoj, da i druge velike igrače proglase povijesnima. Da li je ovo uvod u povijesne trgovce, povijesne građevinske tvrtke, povijesne dobavljače električne energije pa čak i povijesne IT tvrtke?