Novi zakon o privatizaciji, čije usuglašavanje sa socijalnim partnerima potpredsjednik Vlade Damir Polančec najavljuje najkasnije do 15. siječnja, najvjerojatnije neće dobiti zeleno svjetlo sindikata. Čelnici najvećih sindikalnih središnjica i dalje smatraju neprihvatljivom i preskromnom vladinu ponudu radnicima neprivatiziranih poduzeća zainteresiranih za sudjelovanje u programu radničkog dioničarstva. Dodatno su napetost u komunikaciji između Vlade i sindikata podigle Polančecove najave iz kojih se razabire kako on za svoj zakonski okvir, kojim se uređuje model radničkog dioničarstva u privatizaciji, ima potporu sindikalaca, što po informacijama iz sindikalnih redova, nije tako. Štoviše, sindikalci su ogorčeni što se njihovi zahtjevi i dalje ignoriraju, odnosno ne ugrađuju u zakonski prijedlog Vlade, te što im još uvijek nije prezentirana primjena Polančecovog prijedloga radničkog dioničarstva na tri konkretna slučaja, i to na Croatia osiguranju, hotelskom poduzeću Maestral i slavonskobrodskom Đuri Đakoviću. Ana Knežćević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske podsjeća i na pokušaje organizacije zajedničkog sastanka predstavnika sindikata s Vladom RH i predstavnicima Svjetske vlade, kako bi se na jednom mjestu raspravilo tko određuje koliko najviše dionica radnici u Hrvatskoj mogu steći pod povlaštenim uvjetima u procesu privatizacije.Ana Knežević najodlučnije tvrdi kako u ime svoje središnjice neće podržati Polančecov prijedlog zakona o privatizaciji. – Ako sve ostane na onome što je Polančec već predstavio, nećemo podržati taj prijedlog, jer u tom slučaju bolje da radničkog dioničarstva niti nema, tvrdi Ana Knežević.

Njoj je, naime, neprihvatljivo da se radnicima limitira paket dionica koje mogu steći po povlaštenim uvjetima do 25 posto temeljnog kapitala, a traži i duže rokove otplate te da radnici osim vlasničkih prava moraju odmah dobiti i upravljačka prava. U većini poduzeća preostalih u portfelju HFP-a godinama neće biti dividende, pa je stoga još važnije da radnici koji ulaze u radničko dioničarstvo imaju mogućnost utjecaja na upravljanje tvrtkom, pojašnjava čelnica SSSH-a. Ne bude li Polančec reagirao na zahtjeve sindikalaca, a što znači da bi u proceduru išao zakon o privatizaciji bez ključne sastavnice radničkog dioničarstva, Ana Knežević inzistirat će na donošenju posebnog zakona o radničkom dioničarstvu koji se ne bi odnosio samo na neprivatizirane tvrtke već i one u privatnom vlasništvu. Osim toga, pojašnjava ona, tim bi se zakonom uvelo još deset modela radničkog dioničarstvo koje uređuje i europsko zakonodavstvo, a ne samo jedan kao što je slučaj s Polančecovim zakonom o privatizaciji. Vezano uz to sindikati još nisu potpuno usuglašeni jer Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, i dalje smatra da bi bilo šteta propustiti još jednu priliku za uključenje u privatizaciju. Dok se pripremi novi, posebni zakon o radničkom dioničarstvu, za mnoge tvrtke iz portfelja HFP-a biti će kasno jer će u međuvremenu biti privatizirane. Da Vlada neće odstupiti od sadašnjeg prijedloga, jasno je i iz posljednjih odluka Upravnog odbora HFP-a, koji je u nekoliko poduzeća za koje će se uskoro raspisati javni natječaj za prodaju većinskih dioničkih udjela za radnike zainteresirane za dioničarstvo rezervirala do 25 posto dionica. I Krešimir Sever uvjeren je kako je zakon o privatizaciji ponovno “otvorena priča”, a (novi) rok koji je Polančec odredio za njegovu raspravu i usvajanje na Gospodarsko-socijalnom vijeću je preoptimističan. Vlada i sindikati, dodaje, još su daleko od dogovora o radničkom dioničarstvu.

Ozren Matijašević u HFP-u
Od početka iduće godine u Upravnom odboru HFP-a sjedit će Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata. Njega su, naime, prošlog tjedna sindikalne središnjice izabrale kao svog predstavnika u to tijelo koje donosi odluke o privatizaciji i restrukturiranju poduzeća iz državnog portfelja. Matijašević će tako biti šesti član Upravnog odbora, kojim predsjeda potpredsjednik Vlade Damir Polančec, a članovi su mu ministri financija Ivan Šuker, gospodarstva Branko Vukelić, poljoprivrede Petar Čobanković i turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta.