Četiri mljekare iz BiH (Livanjska, Meggle, MilkoS i Mlijekoprodukt) od 26. kolovoza opet mogu izvoziti u Hrvatsku. Jeftino mlijeko iz susjedstva, s obzirom na nisku otkupnu cijenu i visoke subvencije, bit će težak uteg za već destabilizirani sektor mljekarstva u Hrvatskoj.

Hrvatska je godinama uvozila goleme količine mlijeka i prerađevina iz BiH. Ta je praksa po nalogu Bruxellesa prekinuta ulaskom u EU jer mljekare nisu zadovoljavale standarde Europske komisije. Sarajevo je odmah uzvratilo zaštitnim mehanizmima (carinska stopa 10% plus prelevmani 0,15-0,40 eura/kg, ovisno o vrsti proizvoda) pa se dugogodišnji tradicionalno dobar izvoz industrije mlijeka RH od srpnja 2013. urušio, s 34 tisuće tona iz 2012. na 12 tisuća tona u 2014.

Skupi propusti

Direktorica CroMilka Rašeljka Maras upozorava na to da se uvoz iz BiH događa u izrazito nepovoljno vrijeme: sektor je već opterećen posljedicama ukidanja mliječnih kvota na razini EU i prekomjernim uvozom po dampinškim cijenama zbog ruskog embarga. “Tržište će opet biti ‘potopljeno’ mlijekom iz BiH uvozom gotovih proizvoda od strane trgovačkih lanaca, domaći će mljekarski sektor pasti na koljena, kako farmeri tako i industrija. Naime, Federacija BiH proizvodnju mlijeka subvencionira s 0,11 eu/kg, Republika Srpska s 0,15 eu/kg”, iznosi Maras i naglašava: “Industrija očekuje da resorne institucije, sad više nego ikada prije, zaštite cjelokupni mljekarski sektor”. Europarlamentarka Marijana Petir proziva “Ministarstvo poljoprivrede što nije poduzelo potrebne mjere radi zaštite domaće proizvodnje”. Pod hitno treba, smatra, smanjiti i PDV, koji je Hrvatskoj 25%, a u BiH 17. Petir ne štedi ni trgovačke lance “koje nitko ne kontrolira i za koje imam ozbiljne indicije da sudjeluju u nepoštenoj trgovačkoj praksi te pod hrvatsko mlijeko prodaju ono iz uvoza“.

U mliječnoj sagi ima više nelogičnosti koje će mljekarstvo RH skupo stajati. Ulaskom u EU i Hrvatska je Komisiji prepustila da je štiti u pregovorima o trgovinskim sporazumima sa zemljama Cefte u procesu stabilizacije i pridruživanja, odnosno da izbori nastavak plasmana proizvoda po preferencijalnim uvjetima. Iako iz redova Cefte jedino BiH odbija prilagoditi trgovinski sporazum, EK je Sarajevu u kratkom roku odobrila izvoz na tržište EU bez kvota i carina. U svibnju je Sarajevu vratila predloženi Akcijski plan za kontrolu proizvodnje i prerade mlijeka, već 19. lipnja izvijestila je da je plan ipak prihvaćen, a lista mljekara koje mogu izvoziti u EU objavljena je 13. kolovoza uz neodređenu najavu kako će nadzor mljekara EK obaviti tijekom 2016.

Motiv takvom postupanju nedvojbeno je politički obojen. Dovoljno je prisjetiti se da Bruxelles godinama nije dao dozvolu za izvoz svinjetine iz Hrvatske u EU, pozivajući se na svinjsku kugu iako je ona iskorijenjena. Tek tri-četiri dana uoči ulaska u EU hrvatskim tvrtkama odobren je izvoz svinjetine na zajedničko tržište.

Znakovite su proteklih dana bile i objave medija iz BiH da izvoza mlijeka u EU vjerojatno neće biti prije 2016. upravo zato što je EK nadzor mljekara najavila tek “tijekom 2016.”, a usto je Bruxelles Sarajevo dopisom izvijestio da suglasnost za izvoz mora dati svih 28 članica, što uključuje i RH koja traži nastavak “tradicionalne trgovine”, dok vlast u BiH to uporno odbija. Vlada RH ni na sjednici održanoj jučer nije raspravljala o toj problematici, niti je dala suglasnost EK. U Ministarstvu vanjskih poslova oglušili su se na naš upit – što su poduzeli da zaštite nacionalni interes vezan uz mljekarstvo. Odgovorili su tek iz Ministarstva poljoprivrede. Tvrde da EK dobiva potrebne informacije, održavaju se redovne konzultacije i EK iskazuje razumijevanje za hrvatske argumente i teškoće koje ima zbog gubitka tržišta u BiH. “No, dosad nije pronađen model po kojem bi se potaknulo BiH da počne pregovore s EU i omogući nastavak tradicionalne trgovine s RH za poljoprivredne i prehrambene proizvode”, objašnjavaju.

Spremni na izvoz

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Livanjski sir bit će prvi na policama hrvatskih trgovina i to već početkom rujna, u završnim su pregovorima s distributerom, tvrtkom Zvijezda, najavljuje Darinko Mihaljević iz Livanjske mljekare. I Adin Fakic iz sarajevskog MilkoSa potvrđuje da razgovaraju s nekadašnjim, ali i novim kupcima u RH i EU. Njihov plan je, navodi, na tržište RH plasirati proizvode koje lokalne tvrtke ne rade ili ih ne proizvode dovoljno. “To se prije svega odnosi na bijeli meki sir feta, jogurtni napitak ayran te ne druge specifične proizvode”, kaže Fakic. Dodaje kako je interes izvesti što veće količine, no svjesni su da to neće biti lako jer situacija u mljekarstvu na globalnoj je razini vrlo složena.