Božjakovina d.d. najbolje je veliko poduzeće u prethodnoj godini prema tradicionalnom izboru Hrvatske gospodarske komore – Komore Zagreb. Božjakovina je sa samo 63 radnika u prethodnih nekoliko godina uspjela postati jedno od tržišno najpoznatijih hrvatskih brendova u vinogradarsko-voćarskoj branši te proizvodnji žitarica i stočne hrane. U 2005. godini ovo dioničko društvo ostvarilo je ukupni prihod od 103,6 milijuna kuna. Od toga iznosa je od poslovnih aktivnosti uprihođeno oko 32 milijuna kuna, odnosno oko 500 tisuća kuna po zaposleniku, dok je financijski prihod dosegnuo 72 milijuna.

Dionice Kutjeva
Financijski prihod je, kažu u Božjakovini, rezultat jednokratnog usklađivanja vrijednosti dionica Kutjeva kupljenog 2004. godine. Dobit prije oporezivanja, koji je Božjakovina ostvarila u 2005. godini, iznosi 18,8 milijuna kuna, dok je vrijednost investicija bila 6,2 milijuna. U ovoj poljoprivrednoj prehrambenoj tvrtki, koja se nalazi 30-ak kilometara od Zagreba i nadomak Dugog Sela, u općini Brckovljani, objašnjavaju da je sve to rezultat poslovne orijentacije tvrtke, koja je u središte aktivnosti stavila povezivanje istih ili srodnih djelatnosti. Istovremeno sve to ima za cilj, kažu u Božjakovini, jačanje proizvodnje kroz sustav moderne tehnologije i primjenu znanstvenih rješenja, što je i pretpostavka tržišne konkurentnosti. Direktorica tvrtke Ana Bratko ističe da je ulaganje u razvoj bio i ostao sastavni dio njihove poslovne politike. Bratko iz duge povijesti gospodarstva Božjakovina posebno izdvaja investicijski zamah do kojeg je došlo između 1980. i 1986 godine u okviru projekta Črnec polje, a kroz ulaganje u otkup i uređenje zemljišta te modernizaciju proizvodnje. No razvojni zamašnjak te tvrtke, kažu u Božjakovini d.d., učinjenen je 1994. godine kada ona postaje dioničko društvo u većinskom vlasništvu poduzetnika Envera Moralića, koji je do danas u njezin razvoj uložio oko 160 milijuna kuna. Investirano je u farmu za tov 1000 komada junadi i farmu muznih krava. Istovremeno su znatna sredstva uložena i u proizvodnju stočne hrane, tvornicu za preradu žitarica, sušaru, silos, kao i u nabavku najsuvremenije poljoprivredne mehanizacije. Tako proizvodni program Božjakovine danas čine pahuljice raznih vrsta žitarica dok se tehnologijom ljuštenja i sjeckanja proizvode razne žitne kaše. U vinogradarskoj proizvodnji pak prevladavaju vina kao što su Traminac, Pinot sivi i Rajnski rizling.

Turizam
Osim poljoprivrede i prehrane, u Božjakovini su se okrenuli i turističkim kapacitetima kroz uređenje dvorca Štakorovec i vinskog podruma Svetog Jakoba, a radi povezivanja poljoprivrede i turizma, kao razvojno kompatibilnih sektora, objašnjavaju u poslovnom vodstvu tvrtke. Božjakovina d.d., koja je kroz 12 godina organizacijski prerasla u poslovnu grupaciju, želi do 2009. godine unutar toga sustava stvoriti što bolje uvjete u inputu i outputu roba i dobara, a u razvoj se planira uložiti oko 100 milijuna kuna. Grupu danas, osim matične tvrtke, čine Kutjevo, Pčelarska centrala Melita te zadruga Stari Jankovci, a ukupna je vrijednost ovih društava s velikim proizvodnim i prerađivačkim kapacitetima, te s oko tisuću zaposlenih oko milijardu kuna. Kako ističu u toj kompaniji, posebnu pozornost dat će daljnjem unaprjeđenju kooperativnih odnosa s individualnim proizvođačima u ratarsko-stočarskoj i vinogradarskoj proizvodnji. Strateški cilj tvrtke je ulaganje u Kutjevo i Jankovce kao tradicionalno poljoprivredna područja s velikim mogućnostima u vlastitoj proizvodnji i u suradnji sa selom.

Posjed božjaka spominje se još 1209. godine

Božjakovina se prvi put spominje 1209. godine, a ime dolazi od crkvenog reda božjaci (templari), koji su tu imali svoj posjed. Božjakovinom su upravljali feudalci Tahi, Karlović, Zrinski, Janković, Oršić, Drašković, te na kraju državna uprava Austro-Ugarske, koja je uredila uzorno državno poljoprivredno dobro i perivoj po ugledu na carske perivoje u Austriji. Između dva rata Božjakovina je bila središte za školovanje kadrova u poljoprivredi i domaćinstvu. U upravnoj zgradi poljoprivrednog dobra Božjakovina potpisan je sporazum Cvetković-Maček 1939. godine. U gospodarskom smislu zemaljsko dobro Božjakovina osnovano je 1896. godine.