Europska središnja banka (ECB) upozorila je na gospodarski jaz među zemljama koje su utemeljile eurozonu, ocijenivši "razočaravajućim" takav ishod koji je protivan premisi da će zajednička europska valuta omogućiti gospodarstvima koja zaostaju da polagano hvataju korak.

Zemlje središnje Europe ostvarile su značajan napredak, no neke od onih koje su među prvima prihvatile euro nisu odustajale od svojih slabih institucionalnih okvira, pa su ostale ranjive na šokove, navodi se u biltenu ECB-a, objavljenom u srijedu. "Postoje određeni dokazi o razlikama među zemljama koje su među prvima uvele euro, s obzirom da je u više od 15 godina nekoliko zemalja s relativno niskim dohotkom (Španjolska i Portugal) zadržalo razlike u dohotku u odnosu na prosjek ili ih čak povećalo (Grčka)", ističe ECB.

Čak štoviše, Italija koja je u početku spadala u skupinu zemalja višeg dohotka, zabilježila je najlošiji rezultat, ukazujući na značajna odstupanja u odnosu na skupinu zemalja visokog dohotka", dodaje se u biltenu. Glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić tumači kako problem eurozone od samog početka jest taj što je samo monetarna, a ne i fiskalna unija. "Dobar dio država koje su ušle u prvom valu ušle su u 'zlatno vrijeme' što im je omogućilo do dođu do jeftiinog kapitala. Međutim, to zlatno vrijeme nije iskorišteno za povećanje produktivnosti, već za potrošnju", kaže Šantić. To naglašava i ECB kroz tezu da je oštar pad realnih kamatnih stopa išao na ruku snažnom uzletu kreditiranja, potičući potražnju i stvarajući pogrešna očekivanja u vezi budućih dohodaka.

No, zemlje koje su se kasnije priključile eurozoni – Estonija, Latvija, Litva i Slovačka – zabilježile su najviši stupanj konvergencije među zemljama Europske unije, stoji nadalje u ECB-ovu biltenu. "Kada govorimo o uspješnijim primjerima, treba primijetiri da se radi o malim državama usporedivima sa Hrvatskom. Prihvaćanjem eura dobile su monetarnu stabilnost od čega gospodarstvo može imati koristi. Naime, sami ulazak u eurozonu ne može riješiti gospodarske probleme, ali stvara mnogo veću perspektivu za dugoročni razvoj", zaključuje Šantić.