Petnaest kamera za praćenje prekoračenja dopuštene brzine vozila, koje je Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) kupilo za pet milijuna kuna i postavilo nedavno u Zagrebu, Rijeci i Osijeku, dio je biznisa od kojeg najveći igrači u području videonadzora očekuju daljnji rast. Boris Popović, vlasnik Alarm Automatike, ističe da je prema njegovoj analizi 25 najvećih tvrtki iz te branše u Hrvatskoj 2014. godine tržište tehničke zaštite premašilo 70 milijuna eura ili 530 milijuna kuna.

Tvrtke ulažu nedovoljno
"Najveći udio od 25 do 30 posto odnosi se upravo na videonadzor, a ostatak udjela dijeli se na sustave dojave požara, protuprovale, kontrole pristupa i elektroničke zaštite artikala", kaže Popović. Dodaje da je najnovije ulaganje u videonadzor prometa dobar primjer investicije javnog sektora. No, ističe da treba objasniti da nije riječ o klasičnom videonadzoru već o inteligentnom videu koji automatski očitava registarske oznake vozila i, u slučaju da je vozilo u bilo kakvom prekršaj, to signalizira. To znači da je sustav u kamerama povezan s bazom podataka prometne policije, stanica za tehnički pregled vozila i drugim javnim službama. "Kad je to moguće, gotovo više nema ograničenja u kojem se ne može primijeniti videonadzor", objašnjava Popović.

Navodi da stoga videonadzor sve više traže hoteli, industrija, trgovine, infrastrukturne tvrtke, uslužne te druge tvrtke u javnom i privatnom sektoru, ali da se svejedno ulaže nedovoljno. Robert Pažitka, predsjednik Uprave Pro Alarma, kaže da su ulaganja u tehničku zaštitu usko vezana uz ekonomsku situaciju. "No, tehnička zaštita upravo zbog mjera štednje sve češće zamjenjuje puno skuplju, tjelesnu zaštitu", kaže Pažitka.

Navodi da su takvi sustavi, iako segment videonadzora raste, tek u povoju ozbiljne primjene i budućnost vidi u sve većim rezolucijama slike i razvoju inteligentnih rješenja za svakodnevnu upotrebu, poput sustava kakav je upravo uveo MUP. Matija Mandić, direktor sektora tehničke zaštite i pasive KING ICT-a, slaže se da je kriza utjecala na investicije u zaštitu. Dodaje pak da je ulazak Hrvatske u EU otvorio nove prilike, "posebno zbog važnog geostrateškog položaja Hrvatske i većih investicija kroz EU fondove, ponajprije namijenjene za infrastrukturnu pripremu za ulazak u schengenski prostor te odgovor na povećanu razinu terorizma u svijetu".

Puno novca, kakav efekt?
Davor Pilić, direktor Meditronika, tvrtke koja je osvojila MUP-ov natječaj, kaže da njegov sustav radi ono što se u budućnosti očekuje od videonadzora. "Mnogo govori podatak da je Hrvatska po broju prometnih nezgoda i poginulih na 100.000 stanovnika daleko na začelju zemalja EU, 23. mjestu", kaže Pilić, koji smatra da se ulagati treba više.

S tim se ne slaže direktor Insig2 Goran Oparnica. "Moje je mišljenje da se u tehničku zaštitu ulaže i previše zbog hrpe raznorazne opreme koja je vidljiva na svakom koraku, a da se ne vodi računa o stvarnim potrebama klijenata", kaže Oparnica. Zaključuje da bi se uz manje novca, odnosno uz manje količine opreme, mogli postići znatno bolji efekti.