Splitska obilaznica, metro, tuneli prema Zagori, izgradnja elektrana i veliki projekti navodnjavanja samo su neki od razvojnih projekata na kojima radi Splitsko-dalmatinska županija. O njezinim gospodarskim planovima razgovarali smo sa zamjenikom župana za gospodarstvo Antom Šošićem.

Tvornicu vrijednu više od 50 milijuna kuna u Dugopolju planira graditi Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije. Kako Županija može realizirati takve investicije?
Opredjeljenje Splitsko-dalmatinske županije u najširem smislu je poticanje i realiziranje investicija javnog karaktera, stvaranje novostvorene vrijednosti, a sve u funkciji održivog rasta i razvoja. Jedna od strateških investicija gradnja je i opremanje Galenskog labaratorija za proizvodnju farmaceutskih proizvoda (masti, kapi, otopine,ljekarnički pripravci i dr.), što držimo da će ljekarničkoj djelatnosti i gospodarstvu županije dati dodatni razvojni poticaj. U tom kontekstu ove godine ćemo dostići 360 milijuna kuna izravnih županijskih investicija ili 62,5 posto proračuna županije koji se investira izravno u jačanje gospodarstva.

Kad očekujete da će se realizirati ta investicija? 
U iduće dvije godine. Ona je samo dio onoga što pokazuje da razvojni planovi županije daju rezultate. Ta će se investicija realizirati u Zagori, gdje se u posljednje vrijeme povećava broj investicija, posebice u poljoprivredi i turizmu. Već na početku donijeli smo strateške dokumente kojima smo pokušali projektirati razvoj županije u idućih 20-30 godina. Predvidjeli smo gotovo 100 turističkih zona, 74 luke nautičkog turizma, od kojih je sedam većih od 200 vezova, zatim 15 područja za marikulturu. Predvidjeli smo i 35 lokacija za vjetroparkove i 27 za solarne elektrane. U energetici smo razradili energetsku bilancu, što je empirijska podloga za velike energetske projekte, od kojih ističem tri velike elektrane: dvije reverzibine hidroelektrane i jedna velika plinska termoelektrana.

Znači, nastavlja se projekt niza elektrana na sinjskom području?
Da, to je srednjoročna perspektiva. Plan je sagraditi plinsku termoelektranu snage 400 megavata te dvije reverzibilne hidroelektrane snage veće od 1000 megavata. Projekti su vrijedni više od 500 milijuna eura, a donijeli bi niz koristi i energetsku samoodrživost prostora. Omogućili bi, usto, plinofikaciju sinskog kraja i novo zapošljavanje.

Što je s otočanima koji se bave turizmom i drugima koji bi htjeli ulagati u solarne ploče na svojim objektima?
Potporama kućanstvima osiguravamo četiri milijuna kuna godišnje za energetsku učinkovitost i opremanje objekata. Drugo su obnovljivi izvori energije. Dosad je sagrađeno nekoliko vjetroparka koji mogu električnom energijom opskrbiti grad od 60.000 stanovnika. Treći segment razvoja energetike tiče se konvencionalnih izvora energije. 

Gdje su trenutačno usmjerena ulaganja županije?
Geografski na cijelom području županije, pri čemu osiguravamo i potpore gospodarstvenicima kroz subvencioniranje kamata na kredite, potpore startup tvrtkama, poduzetnicama, OPG-ovima i malim obiteljskim gospodarstvima, potom potpore koje se tiču izravno poljoprivrednih proizvođača. Dosad smo na taj način potpomogli 1,6 milijardi kuna investicija u malo i srednje gospodarstvo, pri čemu je više od 65 milijuna kuna uloženo u poljoprivredu. Tu govorimo o poboljšanju kapaciteta i kvalitete proizvodnje pršuta, zatim OPG-ova koji proizvode med i druge proizvode našeg kraja, kao i poboljšanju kapaciteta proizvodnje stočarskog, svinjogojskog i peradarskog segmenta. U poljoprivredi imamo više od 600 realiziranih kredita. Dodatno potičemo gospodarstvo s 12 milijuna kuna bespovratnih potpora godišnje. Cilj je osnažiti malo i srednje poduzetništvo. Mali su poduzetnici u tom smislu budućnost jer se najbolje nose s krizom, najbrže se prilagođavaju i imaju najmanji trošak po jedinici proizvodnje te najlakše podnose tranzicije i poremećaje na tržištu. Osim potpora i poticaja, najveća ulaganja događaju se u gradnji luka i trajektnih pristaništa. Gradimo ili pripremamo više od 15 luka i pristaništa vrijednosti 182 milijuna kuna. Gradimo i 42 km cesta ukupne vrijednosti 107 milijuna kuna. 

Kako to da niste spomenuli turizam?
Turizam je jedan od bitnih pravaca razvoja naše županije, koja je lani prestigla Kvarner koji je dotad bila drugo područje u RH po broju noćenja i dolazaka. Ispred nas je sada jedino Istra. To znači da smo po turističkim pokazateljima drugi u državi. Točno je da je turizam važna gospodarska grana koja pridonosi BDP-u s više od 15 posto, ali da bismo mogli vidjeti veće pomake, PDV u turizmu mora se vratiti na 10 posto. No, to ne određujemo mi nego Vlada. 

Kakav je plan razvoja industrije u županiji?
U Zagori se radi se na oživljavanju poljoprivrede i prerađivačke industrije. U Splitu i njegovoj aglomeraciji naglasak je stavljen na visoke tehnologije, pomorstvo, turizam, IT industriju i znanstveni centar s jakim sveučilištem. Na otocima se žele dalje razvijati turizam, poljoprivreda, pomorstvo i ribarstvo. Inače, zanimljivo je da su otoci danas po razini razvijenosti, kako to prati EU, razvijeniji od Splita. To je iz naše perspektive, koji znamo koliko je život na otocima skup, potpuno pogrešno, ali tako to pokazuje statistika.

Brzi paketi kao odgovor na rastuće troškove

Energetska tranzicija postaje stvar opstanka za SME sektor

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

Što je s prometom?
Izgradnja Dalmatine omogućila je razvoj poslovne zone u Dugopolju. U županiji je 13 poslovnih zona koje su komunalno opremljene i mogu primiti velik broj investitora. To želimo olakšati kroz prometne projekte koji bi zaobalje povezali s obalom. Nije to samo zbog industrije nego i zbog razvoja turizma i kvalitete života. Nema zapreke da Zagora ne krene putem unutrašnjosti Istre kad je posrijedi turistička ponuda. Prije deset godina Imotska krajina imala je 500 noćenja u godini. Lani je ta brojka narasla na 12 tisuća. U međuvremenu su sagrađena 62 objekta, većinom vile s bazenima. No, vlasnicima tih objekata primarni biznis nije turizam, to su OPG-ovi koji se bave poljoprivredom, znači isto kao u Istri.  Važno je da se prodaja poljoprivrednih proizvoda događa na mjestu nastanka uz visoki cjenovni razred. Ti turisti troše do tri puta više od prosječnih. No, za takve projekte treba dalje raditi na prometnoj povezanosti.

Koji su najveći prometni projekti u županiji?
Projekt izgradnje splitske obilaznice od Splita do Omiša koji vrijedi 282 milijuna eura. Trogirska dionica je u izgradnji. Očekujemo da će se od Trogira do Splita obilaznicom prometovati do ljeta iduće godine. Za drugi dio od Splita do Omiša radi se studija izvodljivosti. Iza Omiša već je sagrađena prva faza obilaznice, što su Hrvatske ceste financirale iz kredita. Nastavak očekujemo da će se financirati iz EU fondova, pa je realno očekivati da će obilaznica biti gotova do 2022. 

Navodnjavanje

Za razvoj poljoprivrede bit će važni projekti navodnjavanja na kojima županija već radi. Na koje ste projekte navodnjavanja stavili naglasak i u kojoj su fazi?

Županija planira da u idućem razdoblju, nakon odobravanja aplikacije od EU, krenemo u melioraciju Imotsko-bekijskog polja. To je projekt vrijedan 500 milijuna kuna. Njime se žele potaknuti poljoprivreda i turizam u Zabiokovlju. Želi se, međutim, spriječiti i iseljavanje ljudi s tog područja. U sklopu tog projekta planirana je sanacija Ričičkog jezera kroz energetski projekt, gdje bi se višak vode iz akumulacije puštao u navodnjavanje. Na sinjskom području očekujemo dobivanje građevinske dozvole za melioraciju i navodnjavanje na projektu koji radimo s Hrvatskim vodama. Trenutačno je u fazi ishođenje građevinske dozvole za ulaganje od 80 milijuna kuna. Ako se pronađu investitori, a tu prije svega mislim na HEP, realno je očekivati da će se krenuti u gradnju dviju reverzibilnih hidroelektrana na sinjskom području, koje su ključne za taj kraj. U planu je i navodnjavanje Vrgoračkog polja, pri čemu bi takve okolnosti zaokružile Dalmatinsku zagoru kao održivu i poželjnu destinaciju za život.

Do luke vlakom

Kad je o prometu riječ, može li splitska luka vratiti prijašnji značaj u teretnom prometu?

Splitska je luka treća po veličini putnička luka na Mediteranu, iza Barcelone i Genove. Znači, po prometu putnika veća je luka nego sve europske, azijske i afričke luke na Mediteranu. Samo na relaciji Split-Supetar na Braču godišnje se preveze 1,7 milijuna putnika. Rijeka je najbliže mjesto za pretovar robe za srednju Europu i tu joj Split ne može konkurirati. No, splitska luka ima perspektivu primjernom koncepta urbane mobilnosti ostvariti velik pomak. Tu govorim o gradnji prigradske i gradske pruge na širem području Splita. To je projekt o kojem se razgovara s HŽ-om i Ministarstvom prometa. Zasad projekt najviše sagledavamo sa aspekta zaštite kulturnih spomenika jer je Trogir pod zaštitom konzervatora. No, govorimo o strateški važnom projektu za županiju jer u regiji oko Splita i samom gradu živi 350 tisuća ljudi i još imamo Split kao treću najveću luku na Mediteranu za prijevoz putnika, pa je važno dinamizirati prostor, posebice s koncepcijskog aspekta.