Nakon što je Vlada na sjednici u studenom donijela Odluku o izmjeni Društvenog ugovora o osnivanju društva s ograničnom odgovornošću Brijuni Rivijera d.o.o. očekivalo se da će aktivnosti na realizacije turističkog mega-projekta teškog miljardu eura krenuti ubrzanim koracima. Društvo je utemeljeno prije tri godine, a opipljivi rezultati još se ne vide. Gradovi i općine na čijem se području prostire 24 kilometra duga Brijunska rivijera (Pula, Vodnjan, Fažana i Bale) ovih su dana donijele i svoje prostorne planove čije je nedonošenje također bilo jednom od kočnica preciznog definiranja turističke gradnje. Vlada je na sjednici u Poreču dala ministarstvima obrane, unutarnjih poslova, mora, poljoprivrede, kulture te okoliša rok od 60 dana da operacionaliziraju zaključke vezane uz Brijuni Rivijeru. Ali doznajemo da takva operacionalizacija nije na vidiku.

Utvrditi granice
Primjerice, ministarstvo pomorstva treba pokrenuti postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra na svim lokacijama u obuhvatu projekta nakon čega bi se mogao raspisati natječaj za koncesije na pomorsko dobro. Ministarstvo kulture, nakon identifikacije čestica u Nacionalnom parku Brijuni, trebalo bi raspisati natječaj za dodjelu koncesija na području Parka. Iako se poslovi čine složenima, najteži od njih, identifikaciju imovine, već je uglavnom obavila Brijuni Rivijera, dakle, za ministarstva ostaje eventualna tehnička provjera. Tako je utvrđeno da prostor BR-a, koji se proteže između dvaju prirodnih rezervata, ornitološkog Paluda kod Bala do rta Kamenjak na vrhu Istre, obuhvaća 17,793.949 četvornih metara. Najveći dio površina u državnom je vlasništvu, nešto više od šest milijuna kvadrata, u vlasništvu gradova i općina nalazi se nešto manje od četiri milijuna, u privatnom gotovo tri milijuna kvadrata, ostalo je javno i pomorsko dobro. Tu su zatim vojni i objekti MUP-a, Golf i jaht-klub Porto Maricio, Dragonera villas&hotels i Brioni hotels&villas, itd. Osim Muzila, kojeg će vojska napustiti 2007., svi su vojni objekti napušteni i vrlo devastirani. “Vizija nam je bila sagraditi najprestižniju turističku destinaciju-rivijeru na Mediteranu s Brijunima kao oazom elitnog turizma na principima održivog razvoja. Već tri godine u kontaktima smo s brojnim renomiranim svjetskim investitorima, vrlo zainteresiranima za ulaganja. Ali kako sve ide presporo, neki odlaze tamo gdje su rado dočekani i ide im se na ruku. Izmjena društvenog ugovora između Vlade i Istarske županije, s udjelom u temeljnom kapitalu 67 prema 33 posto, uslijedila je nakon što je projekt doživio kritike da će se državna imovina rasprodavati, ali u BR-u nismo niti pomišljala na prodaju nekretnina, već na davanje koncesionarstva”, ističe direktor Brijuni Rivijere Veljko Ostojić.

Prekratak rok
“Jedini je problem što je za ulagače s obzirom na velika ulaganja 50 godina prekratak rok za skupe luksuzne kapacitete. Nepotrebno dugo, više od godinu dana, čeka se i na programsko-prostornu studiju područja Brijuni Rivijera koju priprema Zavod za prostorno uređenje Ministarstva prostornog uređenja, s kojom se onda treba uskladiti već izrađena studija Koncept najbolje uporabe za odabrane lokacije projekta Brijuni Rivijera, koju je sačinio Horwath Consulting. Izradili smo i Elaborat o procjeni vrijednosti nekretnina u državnom vlasništvu koje ulaze u BR. Čudi nas što se niti nakon tri godine, pa ni nakon čvrstih obveza koje je Vlada dala svojim ministarstvima o operacionalizaciji njezinih zaključaka, stvari ne kreću brže, jer ne samo da ćemo izgubiti vrijeme u odnosu na konkurenciju, možda i velike potencijalne investitore, nego i objekti o kojima je ovdje riječ velikom se brzinom devastiraju”, ističe Ostojić.