Premijer Milanović nedavno je upozorio  da će Vlada, ako ne dođe nikakav prijedlog iz bankarskih krugova, produljiti primjenu sadašnjeg zakona kojim je tečaj franaka zamrznut. 

No, kako Novi list neslužbeno doznaje, u dijelu bankarskog sektora postoji sklonost da se to rješenje nastavi primjenjivati, ali da se drukčije zakonski regulira. Iako o tome nitko ne želi službeno govoriti, dio bankara sklon je tome, kako doznaje listi iz više izvora, da se razlika u tečaju franka između  stvarnog tečaja i fiksiranog tečaja oporezuje stopom od sto posto, odnosno da se taj cijeli iznos pripadne državi, koja bi ga onda kao socijalnu mjeru transferirala građanima.

Građani bi i ubuduće plaćali  isti iznos rata, država u konačnici ne bi ubrala zaradu, a banke bi svojim inozemnim vlasnicima mogle objasniti da je riječ o porezu koji im je uvela Vlada i da se teško protiv njega mogu boriti.

Na pitanje koliko je građana prestalo vraćati stambene kredite u švicarcima,  u HNB-u odgovaraju da imaju podatke  samo o tome koliki se postotak kredita  od ukupnog iznosa na vraća,  odnosno koliki je udio loših kredita, a riječ je o 13,3 posto. No, kad se taj podatak ukalkulira u broj kreditnih partija može se zaključiti da oko šest tisuća građana ne uspijeva uplatiti svoje kredite u »švicarcima«.