Vlada FBiH odlučila je prodati manjinske udjele u osam kompanija: Aluminiju Mostar, Bosnalijeku, Sarajevo-osiguranju, ArcelorMittalu, Energoinvestu, Energoinvest Cometu, Energopetrolu i Fabrici duhana Sarajevo.

Prema pisanju lista Dani, prodajom udjela u tim kompanijama FBiH bi trebala zaraditi između 140 i 150 milijuna KM (od 560 do 600 mil. kuna) koje će iskoristiti za popunjavanje manjka u proračunu koji sada iznosi 684 milijuna KM. Uskoro se očekuju prvi sastanci predstavnika Agencije za privatizaciju s predstavnicima kompanija koje će biti prodane. Aziz Šunje, predsjednik Upravnog odbora Ekonomskog instituta Sarajevo, za Dane kaže da je odluka vlade FBiH donesena bez jasne strategije o tome koje su to strateške industrije za FBiH.

Prodaja na burzi?
"Vladi FBiH nedostaje industrijska strategija da bismo vidjeli šta ćemo s rudama, energijom, vodom i šumama. U industrijama u kojima država može graditi takozvanu komparativnu prednost, država bi kroz svoja poduzeća trebala kontrolirati resurse. Državna poduzeća bi trebala funkcionirati kao svaka druga privatna korporacija i nelogično je da predstavnici političkih stranaka u njih guraju", kaže Šunje. Prema njegovim riječima, Federacija se nije odredila šta želi od Aluminija, Bosnalijeka ili Energoinvesta.

Ekonomski institut Sarajevo nudio je izvršnoj vlasti da napravi analizu koja će pokazati šta je najbolje za problematična državna poduzeća, ali odgovora nije bilo.Detaljniji plan ne postoji niti u Agenciji za privatizaciju FBiH. "Mi ćemo nakon sastanaka s menadžmentima tvrtki koje će se privatizirati, u konzultacijama s vladom, predložiti pojedinačne odluke za svako od tih poduzeća. Najlogičnije bi bilo da manjinske udjele prodajemo putem burze, ali moramo vidjeti kakvo je stanje u tim kompanijama", kaže Šuhret Fazlić, direktor Agencije za privatizaciju FBiH.

Svakako, zabrinjavajuće je za FBiH da kompanije koje ranije odlično poslovale danas imaju velike probleme, poput Energoinvesta i Aluminija. Reakcije na vladinu odluku različite su u kompanijama kojima se traži novi vlasnik. Iz Sarajevo-osiguranja kažu da bi kao i većina građana i dioničara bili sretni da država umjesto prodaje nađe načina da dokupi mali dio kapitala u omjeru od šest posto, te postane većinski vlasnik i na taj način, uz Union banku, zadrži u vlasništvu jedinu preostalu financijsku organizaciju i postigne veću vrijednost u procesu privatizacije.

Enes Čengić, glavni direktor Energoinvesta, nekad vrlo velike kompanije koja danas jedva može isplatiti plaću radnicima, rezignirano komentira: "Što mi tu možemo? To je odluka vlade koja ima većinsko vlasništvo u Energoinvestu."Međutim, reakcije iz mostarskog Aluminija, u kojem udio ima i hrvatska država, nisu blage. Odnos federalne vlade ocijenili su maćehinskim. Tvrde da su najveći pojedinačni izvoznik, kompanija koja proizvodi svjetski cijenjen aluminij, zapošljava 900 radnika i o kojoj ovisi gospodarski opstanak Federacije. 

Protivljenje oporbe
"Uporno upozoravanje svih uprava Aluminija na maćehinski odnos potvrdio je premijer Novalić svrstavajući Aluminij među tvrtke koje nisu strateški važne i kojih se FBiH želi odreći. Neka daleko manja poduzeća svrstana su među strateški važna iako neka od njih izravno ovise o Aluminiju", poručuju iz mostarske kompanije. Odluku vlade FBiH (koju čine SDA i HDZ) kritizirala je oporbena Socijaldemokratska stranka tj. njen zastupnik u Domu naroda Parlamenta FBiH Aner Žuljević, koji je rekao da vlada koja nema većinu u parlamentu želi prodati državne kompanije. "Ništa nisu najavili zastupnicima u parlamentu, a da i jesu podrška jedna trećina zastupnika nikome ne daje legitimitet za donošenje otakvih odluka", rekao je Žuljević.

Dvije skupine

Strateške kompanije

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Vlada FBiH formirala je još dvije skupine tvrtki koje je podijelila na strateške, među kojima su BH gas, BH Telecom, dvije elektroprivrede i Željeznice FBiH, te na poduzeća s poteškoćama u poslovanju, gdje pripadaju Agrokomerc, Feroelektro, BH Airlines, Pretis, Hidrogradnja. Za 23 tvrtke s poteškoćama osnovat će direkcija za upravljanje, a za 21 strateško poduzeće bit će napravljen plan restrukturiranja.