Statistika je naša dika, što poželiš to naslika, uzrečica je kojom je premijer Zoran Milanović poentirao odgovarajući na konferenciji povodom dvije godine članstva u Europskoj uniji HDZ-ovu Tomislavu Ćoriću. Upitan da komentira to što je čak 80-ak posto ekonomista i poduzetnika u prigodnoj anketi gospodarsku situaciju ocijenilo katastrofalnom, premijer je rekao kako se iz tih brojki ne može ništa zaključiti o podršci Vladi jer su isti ti ljudi optimisti glede budućnosti.

No, u posljednje je vrijeme vrckastiji, pa je odgovor začinio tom uzrečicom. Politički protivnici njome bi ga mogli 'dočekati' već uskoro, kad Vlada potvrdi prijedlog novog Zakona o službenoj statistici, koji je javnu raspravu prošao još početkom veljače, ali je unatoč predviđenom hitnom postupku (za što nema jako uvjerljivih razloga) negdje usput zapeo. Neka nova rješenja koje on predviđa teško će proći bez konotacija o predizbornim trikovima. U prvom redu to se odnosi na status i način imenovanja ravnatelja Državnog zavoda za statistiku. Ukratko, sadašnji ravnatelj DZS-a Marko Krištof s novim bi zakonom trebao osigurati "nesmjenjivost" u idućih pet godina, neovisno o ishodu izbora. Prijedlog novog zakona, naime, predviđa da ravnatelj DZS-a koji je danas uređen kao "državna upravna organizacija" ubuduće ima status kakav imaju šefovi nekih drugih neovisnih stručnih agencija i da ga potvrđuje Sabor na mandat od pet godina.

Samo po sebi nije sporno da se i kroz statusne promjene pojača stručna neovisnost nacionalnog statističkog ureda pa tako i mandat njegova šefa odvoji od izbornih ciklusa. No, dvojbeno je ako se novi zakon donosi nedugo prije isteka mandata vlade, a da se time ravnatelju DZS-a kojega je ta vlada postavila regrutirajući ga iz redova SDP-a, osigurava štit od rezultata idućih izbora tako što bi o njegovu novom mandatu glasovao sadašnji saziv Sabora. A premda nije neobično da je prijedlog novog zakona izradio upravo DZS, u svjetlu promjena koje se odnose na ravnatelja to će zasigurno biti izvor polemika i intriga. To prije što bi, prema prijedlogu, statusne promjene vrijedile za čelnika Zavoda, dok bi ostali zaposlenici i dalje zadržali status državnih službenika. U svakom slučaju, inzistiranje sadašnje vladajuće garniture na donošenju novog zakona sigurno će izazvati oštre polemike oko motiva i tako zasjeniti i kvalitetne i poželjne promjene koje on donosi.

U Zavodu za statistiku kažu kako se izradi nacrta prijedloga novoga zakona pristupilo radi unaprjeđenja sustava službene statistike te daljnje prilagodbe sustava službene statistike zakonodavnom okviru EU. Prijedlog zakona, kažu, predviđa "jačanje stručne neovisnosti Zavoda za statistiku koja je propisana izmjenom Uredbe 223/2009, a kojom je utvrđeno da postupci zapošljavanja i imenovanja čelnika nacionalnih statističkih ureda trebaju biti transparentni i temeljeni isključivo na stručnim kriterijima te da razlozi za njihovo otpuštanje ili premještaj ne smiju dovesti u pitanje stručnu neovisnost".

No, zaključuju i kako će "konačnu odluku o predloženom načinu implementacije te uredbe, vezanu uz status DZS-a i način izbora Ravnatelja, donijeti Vlada sukladno propisanoj proceduri".Vezano uz procedure, ostaje nejasno zašto bi se taj zakon donosio po hitnom postupku. Ocjene ekonomskih stručnjaka da u Hrvatskoj kvaliteta statistike u cjelini nije zadovoljavajuća nisu razlog za to jer je to problem koji nije nastao preko noći. Isti ti stručnjaci reći će i da smo zadnje "propisno" imenovanje u smislu profesionalnih kriterija u DZS-u imali još za mandata profesora Jakova Gele, koji je u vrijeme Vlade Ive Sanadera odlučio odstupiti s mjesta šefa DZS-a zbog neslaganja oko pristupa teritorijalnom ustroju.

Aktualni šef DZS-a, pak, osjetljiv je na kritike kvalitete službene statistike, što nerijetko pokazuje reagiranjima. Jednu od žustrijih imao je s tim u vezi s Velimirom Šonjom, iako je ovaj inicijalno ponajprije problematizirao fiskalnu, a ne 'opću' statistiku. Da prostora za poboljšanja u području statistike ima dosta, pokazuje i prošlotjedno izvješće MMF-a . I u kontekstu čestih pozivanja na veze politike i statistike danas imamo malo neobičnu situaciju: fiskalna statistika kroz pokazatelje punjenja proračuna sugerira zapravo znatno bolju situaciju od one o realnoj ekonomiji koju isporučuje DZS.