Europljani neće odbaciti Grke čak i ako na referendumu kažu "ne" svojim vjerovnicima i mogli bi brzo dati Ateni hitne kredite, poručio je jučer predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz.

"Nećemo odbaciti ljude u Grčkoj" kakav god bio ishod glasovanja u nedjelju, rekao je Schulz za Welt am Sonntag. "Možda ćemo morati dati hitne kredite Ateni kako bi javne službe mogle nastaviti funkcionirati, a ljudi u nevolji dobiti novac koji im je potreban da bi preživjeli", dodao je. "Vlada u Ateni dovela je zemlju u slijepu ulicu i ljudi tu ništa ne mogu, mi ćemo im pomoći", rekao je, ali i upozorio da takva hitna pomoć "nije dugoročno rješenje". Francuski ministar gospodarstva Emmanuel Macron također je jučer ocijenio da bi, kakav god bio ishod grčkog referenduma, Europljani trebali nastaviti političke pregovore s Atenom. "Kakav god bio ishod glasovanja (u Grčkoj), moramo već sutra nastaviti političke pregovore", rekao je. "Čak i ako prevagne 'ne', naša dužnost bit će da ne sklapamo Versailleski ugovor u eurozoni.

"Naime, Versailleski ugovor, potpisan nakon Prvog svjetskog rata, nametnuo je Njemačkoj jako teške uvjete, što je pridonijelo usponu nacizma i rezultiralo Drugim svjetskim ratom. "Potreban nam je odgovoran grčki narod koji zna da ne glasuje samo za Grčku nego za cijelu eurozonu, a mi moramo biti solidarni", rekao je, jučer priznajući da su krizu u Grčkoj izazvali grčki čelnici sa svojim europskim partnerima. Naime, i prijetnje šefa eurogrupe, Nizozemca Jeroena Dijselbloema i njemačkog ministra financija Wolfganga Schäublea kako bi grčko ne na referendumu imalo teške posljedice za budućnost Grčke u zajednici država koje kao platežno sredstvo koriste euro, dosta su izgubile na snazi.

Posljedica je to šokantne objave kako su europske članice u odboru Međunarodnog monetarnog fonda pokušale spriječiti objavu izvješća MMF-a koje pokazuje kako je grčki dug neodrživ i kako je toj državi hitno potreban otpis duga. To potvrđuje argumentaciju Sirize da bi bilo kakav dogovor bez restrukturiranja duga ne bi rješavao izvor problema, već bi samo prolongirao neizbježnu krizu i potencijalni potpuni ekonomski kolaps zemlje. Razmimoilaženje pogleda na grčku tragediju između MMF-a i EU na koncu su rezultirala time da je gnjevno osoblje MMF-a pustilo njemačkim medijima dijelove dokumenta koji su Europljani pokušali zakopati, a što je u konačnici rezultirao objavom cijelog izvješća.

No unatoč tome kreditori iz eurozone ne pristaju na ikakav ustupak, unatoč tome što bi im se bankrot Grčke i neisplata oko 340 milijardi eura duga tim istim kreditorima donijela mnogo ozbiljnije probleme. Štoviše, bivši talijanski premijer i predsjednik Europske komisije Romano Prodi istaknuo je kako je u biti opstanak Europske unije doveden u pitanje doveden u pitanje u slučaju da grčka kriza eskalira u katastrofu. "Ako EU ne može riješiti mali problem poput Grčke , koja je uopće svrha postojanja Europske unije? Volio bih znati kako uopće Merkel, Juncker ili Lagarde mogu na sebe preuzeti odgovornost za izbacivanje Grčke iz eurozone. Međutim, istina je da povijest oblikuju i iracionalni postupci. Prvi svjetski rat je izbio zbog manjeg incidenta.Nadajmo se da ovo nije naše Sarajevo", ističe Prodi.