Autonomni automobili mogli bi postati dijelom naše svakodnevice i prije no što očekujemo. Prema prognozama stručnjaka na tom području, oni će biti standardna pojava na cestama u roku od 15 godina. Istraživač Raj Rajkumar, voditelj istraživačkog laboratorija za autonomne automobile u intervjuu za Business insider tvrdi da postoje dva glavna pristupa u izgradnji autonomnih vozila.

Temeljem izvješća i rezultata istraživanja na umjetnoj inteligenciji koja provodi Rajkumar predviđa da će automobili proći kroz nekoliko faza u narednih tri do pet godina. Razviti će se sposobnost autopilotiranja na autocestama, automobil će biti u mogućnosti upravljati, kočiti i ubrzati, Također, smatra Rajkumar automobili će moći i preticati sporije vozače koji su u njihovoj voznoj traci, a i samostalno parkiranje će uskoro biti dostupno. Očekuje nas i mogućnost da se automobil sam vozi kroz prometne zastoje.  no nakon što ga prođe vozač će morati preuzeti kontrolu nad volanom. Kada njihova upotreba poraste i kad udio autonomnih automobila u cjelokupnom prometu postane još veći. značajno će se smanjiti rizik u prometu, prometne gužve, problemi parkiranja, a tu su i uštede energije i smanjenja emisija štetnih plinova, odnosno šire gledano očuvanje okoliša.

Prednost je i što će ˝obrisati˝ starosna ograničenja kao i ostala ograničenja koja trenutno smanjuju postotak vozača, jer autonomnom automobilu neće biti važno je li vozač mlad, star, slijep, pijan i slično. Važno je naglasiti da će se uvelike smanjiti potreba i uloga prometne policije kao i premije za osiguranje vozila i krađa automobila jer će tada automobili biti ˝svjesni˝. Međutim, autonomni automobili će vjerojatno uvesti i nove rizike, uključujući kvarove sustava povezane s pouzdanošću softvera, neutraliziranje ponašanja sudionika u prometu i općenito povećanje korištenja automobila. Potencijalni problemi koji se nameće jest i implementacija pravnog okvira i uspostava novih propisa vezanih za autonomne automobile kao i neiskustvo koje će vozači imate u situacijama koje zahtijevaju ˝pravu˝ vožnju. Još jedan velik potencijalni problem jesti gubitak radnih mjesta povezanih s vožnjom. Velika je vjerojatnost da će uzrokovati i povećanja cijena i prodaju automobila te porast godišnjih troškova za posebne usluge navigacije i servisa.

Jedna do posljednjih anketa iz ove godine koju je provelo Sveučilište za tehnologiju Delft ispitalo je mišljenje 5.000 ljudi iz 109 zemalja na temu automatizirane vožnje i autonomnih automobila. Rezultati su pokazali da 22 posto ispitanika ne želi trošiti novac za potpuno automatizirani sustav vožnje, dok je 5 posto njih naznačilo da su spremni platiti više od 30.000 dolara. Čak 33 posto ispitanika vjeruje da će potpuno automatizirana vožnja biti vrlo ugodno i zanimljivo iskustvo, a njih 69 posto vjeruje da će do 2050. godine autonomni automobili činiti više od 50 posto udjela na tržištu. Iako se nekima čini da smo daleko od te budućnosti, stvarnost je drugačija. Tvrtka Mobilisis iz Varaždina radi na razvoju sustava autonomne navigacije. Kako kaže Krešimir Meštrić, predsjednik Uprave Mobilisisa, ideje i inovacije su svuda oko nas, a kako su inovacija vrsta tržišnog monopola koji ima svoj rok trajanja nužno je kontinuirano raditi na unapređenjima i poboljšanjima.

˝Naše ideje su same po sebi u vremenu nastanka tehnički vrlo zahtjevne, ali računamo da s razvojem ideje paralelno traje razvoj drugih proizvoda koji će u trenutku tržišno zrele situacije rezultirati sinergijom dviju ideja u najboljem trenutku. To podrazumijeva praćenje i predviđanje trendova u "vertikalama". Primjerice, mi predviđamo i računamo da će vrlo skoro svako novo vozilo posjedovati ugrađeni složeni sustav autonomne navigacije. Takva će vozila biti kontinuirano umrežena s internetom stvari (Internet Of Things – IOT). Za takvo vozilo će informacija o raspoloživosti parkirnog prostora u blizini navigacijskog cilja biti presudna. Stoga će informacija o poziciji i raspoloživosti svakog parkirnog mjesta biti "velika nova stvar". Da bi se dvije "nove stvari", autonomno vozilo i "pametno parkiralište", srele u budućnosti potrebno je vrlo intenzivno raditi na razvoju i unapređenju senzorike detekcije vozila, komunikacijskih i identifikacijskih metoda, preciznog geografskog pozicioniranja˝, tvrdi Krešimir Meštrić, predsjednik Uprave Mobilisisa.

Mobilisis već sada razvija senzore i programe koji će u datom trenutku biti spremni za takvu uporabu. Njihov proizvod detekcije parkiranih vozila postavlja se na slobodnim, uličnim parkiralištima gdje nema mogućnosti postavljanja "klasičnih" ultrazvučnih senzora iznad vozila jer nema fiksne površine za pričvršćivanje senzora iznad vozila što zahtijevaju UZ senzori. Prošle godine su uspješno opremili prvih 500 parkirnih mjesta u Austriji u velikom shopping centru. ˝Naš sustav senzora i svijetlećih znakova pomaže korisnicima shopping centra da u najkraćem roku pronađu prvo slobodno mjesto među stotinama parkiranih vozila oko shopping centra i time ugodno i brzo pronađu svoj cilj, a ujedno štede vrijeme, gorivo, a time i značajno smanjuju količinu ispušnih plinova. Upravitelj shopping centra se odlučio za ovu investiciju jer je procijenio da su kupci i do 40 posto vremena od ulaska u parkiralište do dolaska u shopping centar trošili na traženje parkirnog mjesta˝, kaže Meštrić.

Tijekom 2014. plasirali su ukupno 1000 senzora, od toga oko 600 u detekciju vozila ushopping centrima, a 400 u aplikacije brojanja vozila u garažama aerodroma Koln i Bonn uNjemačkoj. Ove godine su već ugovorili narednih 1000 senzora, a u naredne dvije godine planiraju isporučiti 5000 senzora u raznim aplikacijskim primjenama. Glavno tržište im je Njemačka, Austrija i Švicarska. ˝Proizvod su prepoznale renomirane tvrtke parkirnog sektora i s njima razvijamo zajedničke odnose i nastupe. Naš proizvod se izvrsno nadopunjuje s portfoliom vodećih proizvođača parkirne opreme˝, zaključuje Meštrić. 

Veća sigurnost

Manje prometnih nesreća

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Statistike pokazuju da oko 1,3 milijuna ljudi svake godine umre u prometnim nesrećama, uz dodatnih 20 do 50 milijuna ozlijeđenih svake godine. Ljudska pogreška čini oko 90 posto uzroka svih prometnih nesreća. Ideja koja se veže uz autonomne automobile jest ta da će se ljudska pogreška smanjiti, čime se posljedično smanjuje i broj smrtnih slučajeva na cesti. Kao glavne odlike tih automobila, stručnjaci ističu praktičnost, sigurnost, smanjenje zagušenja, uštedu goriva i smanjenje emisije štetnih plinova.