Čak i ako se postigne sporazum  između Grčke i međunarodnih kreditora o sedam milijardi eura vrijednoj tranši financijske pomoći, grčke banke teško će preživjeti bez 16 milijardi eura nove kapitalne injekcije.

Četiri najveće banke u zemlji – Nacionalna banka, Pirejska banka, Eurobank i Alpha banka – koje drže 90 posto tržišta suoćavaju se s rastom razine loših kredita zbog ponovnog pada grčkog gospodarstva u recesiju. Ako polovica od 59 milijardi eura loših kredita postane potpuno nenaplativo, procjene analitičara govore da će banke trebati 16 milijardi eura dodatnog kapitala kako bi pokrile gubitke. Nondas Nicolaides, analitičar Moody's Investor Servicea, za Bloomberg kaže kako je očekivao da loši krediti dosegnu svoj vrhunac u prvom tromjesečju, no sada očekuje da će vrhunac biti dosegnut sljedeće godine.

"Postoji velik rizik da restrukturirani krediti opet potonu u 'default'. Moguće je da će banke tada trebati novu rundu kapitalnih injekcija", smatra Nicolaides. Ako se postigne dogovor s kreditorima, banke će opet imati pristup novcu Europske središnje banke (ECB) koji je jeftiniji od sredstava Banke Grčke. No, pribojavaju se analitičari, tu bi razliku mogli "pojesti" upravo loši krediti. No, osim nenaplativih plasmana grčke banke mnogo više zabrinjava odljev štednje.

Posljednji podaci ECB-a otkrivaju da je u prva četiri mjeseca iz svih banaka povučeno 27 milijardi eura. Samo u travnju štediše su povukle 5,6 milijardi eura. Banke raspolažu s još 140 milijardi eura depozita, najmanje u posljednjih deset godina. ECB je stoga u srijedu grčkim bankama povisio plafon za likvidonosnu pomoć s 83 na preko 84 milijardi eura, već drugi put u samo tjedan dana.