Na samom kraju poslovne 2006. godine hrvatska Vlada odlučila je analizirati rezultate poslovanja svojih 19 najvećih trgovačkih društava, ostvarenih u 2005. godini. Vlada je, kako je objašnjeno na jučerašnjoj sjednici zadovoljna činjenicom što su ta društava i u godini obilježenoj gubitkom nekih monopola poboljšala rezultate, pri čemu je dobit na razini svih društava rasla blago – ukupno dva posto, dok su im prihodi i rashodi rasli po istoj stopi od devet posto. Očekivano, i dalje je najveći udio u dobiti koju donose državna poduzeća imala Ina. S ukupno 892,1 milijun kuna, Ina je u 2005. godini i uz smanjenje dobiti u odnosu na predhodnu godinu od devet posto ostvarila 52 posto ukupne dobiti 19 promatranih društava. S upola manjom dobiti, odnosno 441,3 milijuna kuna slijedi HEP koji je ostvario 26 posto dobiti svih društava te Croatia osiguranje čija je dobit od oko 98 milijuna kuna činila šest posto dobiti svih 19 društava. Osim Ine, smanjenje dobiti u 2005. godini zabilježilo je još nekoliko poduzeća, ponajprije Jadriolinija kojoj je dobit pala za 43 posto, Hrvatska televizija je ostvarila 48 posto manju dobit nego u 2004. godini, dok je dobit Narodnih novina bila 22 posto manja, a ona Hrvatske lutrije za 14 posto. Veći skok dobiti su, pak, zabilježila tri društva pri čemu je najveći, od čak 19 puta u odnosu na 2004. godinu, imalo koncesijsko društvo Autocesta Rijeka – Zagreb. Hrvatskim šumama dobit je, s druge strane, rasla 48 posto, a Janafu 36 posto.

Porast zaduženosti
Ni u 2005. godini sva društva nisu ostvarila dobit: najveći gubitak u poslovanju ostvarila je Croatia Airlines, i to od 22,8 milijuna kuna, Vjesnik je iskazao gubitak od 19,5 milijuna kuna, dok je Plovputov gubitak bio 3,6 milijuna kuna. Jedna od karakteristika poslovanja najvećih državnih tvrtki u 2005. godini bila je i porast zaduženosti. Naime, ukupne obveze 19 promatranih tvrtki iznosile su 37,4 milijardi kuna, što je povećanje od 14 posto u odnosu na 2004. godinu kada su kratkoročna i dugoročna zaduženja bila 32,9 milijardi kuna. Najveći rast zaduženja u 2005. godini zabilježila je Hrvatska televizija, i to po stopi od 435 posto, i očekivano Hrvatske ceste i autoceste. Investicijska aktivnost je, pak, neznatno smanjena u odnosu na 2004. godinu. Ulaganja od 19,5 milijardi kuna bila su tri posto niža nego u 2004. godini. U 2005. godini porasli su i troškovi zaposlenih za oko pola milijarde kuna te su ukupno u svih 19 poduzeća iznosili 8,4 milijarde kuna, a rastao je i broj zaposlenih. Jedno od društava koje se kadrovski popunilo u 2005. godini bila je Hrvatska lutrija kojoj su uz 11 postotni rast zapošljavanja troškovi zaposlenih u samo godinu dana narasli za 28 posto.

Subvencije i dotacije
I u 2005. godini državna poduzeća znatan dio prihoda ostvarila su putem subvencija i dotacija iz državnog proračuna. Iako su za 23 posto manje nego u 2004., subvencije su u 2005. godini iznosile oko 2,9 milijarde kuna, od čega su očekivano najveći iznos, 2,3 milijarde kuna, ostvarile Hrvatske željeznice. Slijedi Jadrolinija s potporom od 288 milijuna kuna te HRT kojemu je subvencija od 99 milijuna kuna činila sedam posto ukupnih prihoda. Znatan rast subvencija – od čak 33 posto zabilježen je medijskoj kući Vjesnik. Poslovanje Vjesnika država je potpomogla sa 30 milijuna kuna.

Plaće menadžmenta Ine – tajna

Nakon prošlogodišnje blamaže s iskazivanjem najviših plaća u pojedinim poduzećima, u ovogodišnjem izvješću se ipak nešto vjerodostojnije iznose podaci o neto primanjima čelnika kompanija u vlasništvu države. Međutim, niti ovoga puta izvješće ne sadrži informaciju o primanjima menadžmenta Ine. “Plaće članova uprave utvrđene su na temelju menadžerskih ugovora, te njihovi iznosi nisu dostupni i smatraju se poslovnom tajnom korporacije”, navodi se u vladinu izvješću, što ga je pripremilo Ministarstvo financija iako su nedavno u prospektu za uvrštenje Ininih dionica na burzu točno navedeni iznosi neto plaća Inina menadžmenta. Predsjednik uprave Ine, piše u prospektu, imao je neto plaću od 60.783 kune. U vladinu izvješću tako je pogrešno navedeno da je najviša isplaćena neto plaća iznosila 41.865 kuna i da ju je isplatilo Croatia osiguranje. Znatno manja najviša plaća isplaćena je u Janafu – 30.723 kune, a slijede Hrvatske željeznice s najvišom plaćom od 28,25 tisuće kuna te Vjesnik sa 25,6 tisuća kuna.