Hrvatska udruga poslodavaca i ove godine organizirala je tradicionalni godišnji susret hrvatskih gospodarstvenika. Naziv ovogodišnjeg Dana poduzetnika bio je “Vizija, odgovornost i ljudi – recept za uspjeh“, a na njemu je sudjelovalo više od 700 poduzetnika, poslodavaca i uzvanika iz političkog i javnog života.

Na početku događaja, poslodavce i poduzetnike je pozdravio je i predsjednik Vlade Zoran Milanović, dok se u ime Predsjednice Republike članovima HUP-a i njihovim gostima obratio njezin izaslanik i posebni savjetnik za gospodarstvo Nikica Valentić.

U svom uvodnom obraćanju predsjednica HUP-a Gordana Deranja ponovila je poziv HUP-a na provođenje strukturnih reformi upozorivši kako slabi rast hrvatskog gospodarstva nikako ne znači i novi gospodarski uzlet već daljnje zaostajanje za drugim zemljama.

„Je li nam zaista prihvatljivo gledati kako nas iza sebe ostavljaju mnoge tranzicijske zemlje? Za daljnje odgađanje reformi Hrvatska više odavno nema ni vremena ni prostora, a ipak, nikako da konačno krenemo tim putem. Ne možemo reći da Vlada nije učinila ništa u pokušaju da preokrene gospodarske trendove. Pozitivne mjere smo uvijek hvalili i podržavali. Međutim, svi smo svjesni da se trebalo učiniti više. Hrvatska može biti jedna od prosperitetnijih zemalja Unije. I samo o nama, ni o kome drugome, ovisi hoće li to tako i biti. Da možemo bolje potvrđuju rezultati naših tvrtki koje uspijevaju ne samo preživjeti, već i rasti usprkos svemu. Usprkos visokim porezima i nametima koje još nitko nije uspio izbrojati, zakonima koji se mijenjaju iz dana u dan, sporovima koji se ne rješavaju desetljećima, administraciji koja je neprohodna, spora i neučinkovita i brojnim drugim preprekama čije nabrajanje može trajati satima“, upozorila je Gordana Deranja.

Izostanak rezultata u provedbi reformi na koje je upozorila predsjednica HUP-a potvrdili su i rezultati HUP skora predstavljeni na Danu poduzetnika. HUP skor prati napredak, rezultate u provođenu reformi temeljem 73 statistička i ekspertna pokazatelja koji se grupiraju u 12** područja reformi za koje je HUP odredio ciljeve koje sustavno zagovara.

Konačni podaci za 2014. pokazuju da prošlogodišnji HUP skor Hrvatske, na skali od 0 do 100 , bio svega 32 te je ostao nepromijenjen u odnosu na 2013..

„Takva je vrijednost HUP skora neprihvatljivo niska s obzirom na to da je prošlogodišnje mjerenje za najuspješniju državu članicu EU iz Nove Europe – Estoniju – pokazalo približnu vrijednost skora od 76. Razlika između hrvatskih 32 i estonskih 76 treba nas ozbiljno zabrinjavati. Estonija – zemlja koja je nekada imala puno niži realni dohodak po stanovniku od Hrvatske – preskočila je našu zemlju na svim ljestvicama konkurentnosti i razvitka.“, istaknuo je glavni direktor HUP-a Davor Majetić napomenuvši da stagnacija u pokazateljima HUP skora potvrđuje neriješenost strukturnih problema u dvanaest područja reformi koje zagovara HUP.

Problemi su naročito izraženi na područjima fiskalne konsolidacije, pravosuđa i tržišta rada. Na ovim područjima bilježimo skorove 17, 18 i 22, koji se od početka mjerenja smještaju pri ili na samome dnu raspona skorova. Za njima na ljestvici problema slijede produktivnost i konkurentnost (26), obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav (27) i investicijske i poslovne barijere (30). Posebno zabrinjava iznimno nizak skor poticanja investicija (19) koji se našao pri dnu ljestvice nakon nedavnih metodoloških promjena u Eurostatovom načinu evidencije investicija. Nakon te izmjene do izražaja je došla činjenica da Hrvatska ima najniži omjer bruto investicija i BDP-a među zemljama Nove Europe, koji je praćen izrazito niskim indeksom pouzdanja investitora. Gotovo jednaka dimenzija problema susreće se kod opterećenja gospodarstva i poduzetničke klime (skorovi 34). Situacija je tek nešto bolja s ponudom kapitala, javnom administracijom i efikasnošću javnih poduzeća. Međutim, čak i na potonja dva područja – na kojima skor postiže vrijednosti između 50 i 60 – riječ je tek o „mršavim dvojkama“.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Hrvatska udruga poslodavaca na Danu poduzetnika predstavila je i nove rezultate istraživanja o poduzetničkoj klimi i stavovima građana* koje je pokazalo da čak 76,3 % građana smatra da je poduzetnička klima u zemlji loša. Kao glavnog krivca za takvo stanje građani navode sve dosadašnje Vlade (45%), državnu administraciju (13,5%) te loše zakone i neučinkovito pravosuđe (12,2%).

Većina građana, njih 62 % smatra da su poduzetnici glavni ključ izlaska iz krize. Međutim 33% građana i dalje ima negativan stav prema poduzetnicima. Na pitanje koje su reforme zemlji najpotrebnije 18% građana navelo je reformu javne uprave, 12,3% reformu gospodarstva, 11,1% promjenu teritorijalnog ustroja zemlje, 9,9% reformu pravosuđa, a 7,6% reformu sustava obrazovanja.

Uz podsjećanje na nedavno predstavljenih 16 ključnih pitanja HUP-a koja su upućena političkim strankama uoči izbora glavni direktor Udruge Davor Majetić predstavio je još jedan HUP-ov dokument – Bijelu knjigu.

„U našoj Bijelog knjizi 30 granskih udruga HUP-a navelo je konkretne probleme koji onemogućavaju i otežavaju rast i razvoj pojedinih industrija i sektora te ujedno dalo i svoje prijedloge za rješavanje tih problema. I s naših 16 pitanja i s ovim dokumentom želimo jasno poručiti kako su upravo gospodarstvo i rješenja za gospodarske probleme najveći nacionalni prioritet. Zato želimo da upravo ta pitanja i rješenja koja nam za njih nude političke stranke budu u središtu predizbornih rasprava i kampanja.“, rekao je Davor Majetić.

HUP-ovo istraživanje pokazalo je kako i većina građana želi da upravo gospodarstvo bude u središtu političkih predizbornih kampanja. Kao teme o kojima žele da se u kampanji raspravlja građani su naveli – ekonomski oporavak (27,4%), zapošljavanje mladih (19,6%), reindustrijalizaciju i proizvodnju (7,7%) te brigu o siromašnima (7,7%).

„Globalno tržište nikada nije bilo konkurentnije zbog čega su postavljanje jasne vizije, sposobnost planiranja i učinkovite realizacije, kao i kontinuirane prilagodbe okruženju, važniji nego ikada prije. Glavni faktor konkurentnosti na globalnom tržištu su ljudi – obrazovani, motivirani i spremni preuzeti odgovornost za svoj rad. Poduzetnici i poslodavci privatnog sektora na tržištu se dokazuju i preuzimaju odgovornost svakoga dana i zbog toga tražimo društvo prožeto odgovornošću na svim razinama. Viziju i odgovornost za njezinu realizaciju tražimo i od političkih elita.“, zaključila je predsjednica HUP-a Gordana Deranja poručivši budućoj novoj Vladi da ne odlaže reforme, već da u njihovu provedbu krene od prvoga dana svoga mandata – „kao da vam mandat traje jednu, a ne četiri godine“

* Promocija plus je za potrebe Hrvatske udruge poslodavaca provela istraživanje o poduzetničkoj klimi u Hrvatskoj i stavovima građana. U istraživanju je sudjelovalo 1000 ispitanika. Uzorak je stratificiran po regijama, županijama i veličini naselja uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu. Standardna pogreška uzorka: ±3,1% uz razinu pouzdanosti od 95%.

** 13.- to područje je područje socijalnog dijalog koji nije mjerljiv matematičkim pokazateljima