Diplomski studij Kreativnoga upravljanja tržišnim komunikacijama Visoke škole tržišnih komunikacija Agora jedinstveni je studij za kreativce. “Studiranje na tome studiju se doživljava kao projekt jer upravo to bi trebao i biti. I to projekt koji ima vrlo definiran kraj, barem u Agorinom slučaju”, kaže Nenad Bogdanović, prodekan za međunarodnu suradnju Visoke škole tržišnih komunikacija Agora i odnedavno član Boarda EDCOM-a.

Jedinstveni u Hrvatskoj

Kako kaže, oni u Agori, jedini u Hrvatskoj, školuju kreativne direktore. Kod njih studiraju ljudi koji dolaze iz različitih profila i koji su prolazili različita preddiplomska, ili diplomska obrazovanja. Iako to mnoge čudi, ali i za kreativnost postoji obrazovni put. To je glavna tema za koju se bore i naše kolege u mreži EDCOM-a na europskoj razini (European Institute for Commercial Communication Education Bruxelles) – kako podučavati kreativnost. Kako kaže, obrazovanje za kreativnost u tržišnim komunikacijama i poslovi vezani uz nju su relativno nova disciplina koja je do prije deset godina gotovo bila nepoznanica. “Kreativnost se do tada prepuštala radnom iskustvu, osobnim preferencijama pojedinaca, ali nije postojao formalizirani oblik visokog obrazovanja za to» kaže Bogdanović.

Europsko iskustvo u mreži EDCOM-a pokazuje da su kreativni studiji “skrojeni” za manji broj studenata jer kada bi se u priču o kreativnom studiju ugurala grupa od nekoliko stotina studenata nemoguće bi bilo izvoditi nastavu. Kako kaže Bogdanović, takvi problemi se rješavaju predavanjima u malim grupama, najčešće je grupa od 10 do 15 studenata maksimalni mogući kapacitet. S druge strane, kaže Bogdanović potreba na tržištu rada za tim ljudima je dramatična. “Promijenilo se okruženje, razvile su se nove tehnologije, evoluirali su brendovi, samo tržište je doživjelo promjene, kupci su postali sve informiraniji i ti kreativni direktori moraju posjedovati najrazličitije moguće vještine. On mora biti neka vrsta specijalca, pratiti trendove. Nekad je to izgledalo tako da si dao kreativcu da nešto napravi i to je bilo to. Često puta se to vrlo direktno krojilo, ali danas bez novih znanja i vještina ne ide. Danas moraš znati smisliti istraživanje, zatim ga provesti te onda još odraditi kompletan proces kreativne kampanje. I sve to treba staviti u jednu osobu”, kaže Bogdanović.

Međunarodna iskustva

Danas u Europi, u mreži EDCOM-a koju čini četrdesetak fakulteta i visokih škola, ima samo osam studijskih programa koji podučavaju kreativne direktore, a uz njih tu dolaze SAD, Kina i Australija kao predvodnici u takvim studijskim programima. Bogdanović naglašava kako se u Agori trude isproducirati ljude kojima nije zadatak da samo budu kreativci već da uz tu kreativnost i upravljaju brojnim radnim mjestima i čitavim kreativnim procesom. Ove godine, točnije krajem lipnja treća generacija studenata diplomskoga studija Kreativnoga upravljanja tržišnim komunikacijama izlazi s fakulteta. “Imam osjećaj da smo uspjeli na tom putu razvoja i upravljanja njihovom kreativnošću. Ljudi se dokazuju u svojim radnim okruženjima, imamo njihovu početnu poziciju i njihovu završnu i kad ih usporedimo vidimo velike promjene. Neki su napustili svoje okvire i pokrenuli privatne tvrtke, dok su drugi pak unutar svojih korporativnih sustava preskočili korake, stepenice u strukturama i napredovali”, tvrdi Bogdanović.

Uz to što je sam studijski program bogat, dolazi i nadopunjavanje znanja međunarodnim iskustvima. Agorini studenti putuju i provode tjedne ili semestre po Europi, sudjeluju na natječajima ili natjecanjima, a imaju i strane nastavnike koji nisu samo pro forma stavljeni u program već izvode čitave kolegije. “Ako ne ide njihovo fizičko prisustvo, onda je zahvaljujući telekonferencijskoj tehnologiji – profesor “na zidu” s nama u predavaoni. U tome i leži bliska budućnost kreativnih studija u branši tržišnih komunikacija jer bez umreženosti, biti će nemoguće izvoditi takve programe”, zaključuje Bogdanović. v

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’