Adria Balkan ili, možda samo 'Adria' mogao bi biti naziv krovnog brenda za lepezu proizvoda iz sektora hrane i pića proizvedenih u zemljama regije u budućoj zajedničkoj promidžbi na trećim tržištima. Inicijativa se opet zakotrljala među poduzetnicima koji su prošlog tjedna sudjelovali na Summitu 100 u Portorožu.

Poduprili su je iz Hrvatske Agrokor i Atlantic te MK grupa iz Srbije. Od lokalnih vlasti zatražili su neka poreznim olakšicama stimuliraju njihovo povezivanje radi jačanja izvozne konkurentnosti. Spomenuta ideja nije novost: u ljeto 2013. vlasnik Agrokora Ivica Todorić predlagao je čvršću suradnju zemalja nastalih raspadom Jugoslavije, ali i šire regije ističući kako "moramo početi raditi svoj mali Benelux."

Srpski poduzetnik Miodrag Kostić, vlasnik MK grupe, u siječnju 2014. čak je složio i ime nove kompanije AMANP, od prvih slova Agrokora, MK grupe, Atlantica, Nektara i Podravke. Agrokor je već učinio prvi korak, akvizicijom Mercatora izrastao je u najmoćnijeg trgovca regije. Gleda li se proizvodni asortiman u trokutu Agrokor – Atlantic – MK Grupa, razvidno je da Todorićeve i Kostićeve tvrtke rade podudaran biznis. Bave se stočarstvom i preradom mesa, biljnom proizvodnjom, trgovanjem, turizmom…

Kostić je lokalni kralj šećera, godišnje sam proizvede oko 300 tisuća tona (šećerane u RH zajedno 182.000 tona), dok je Todorić lider u proizvodnji jestivih ulja, sladoleda i vode. Tedeschi se pak sa svojim asortimanom uklapa u mogući zajednički tržišni nastup. Novonastala kompanija imala bi godišnji prihod oko 8,5-9 milijardi eura i zapošljavala bi više od 70 tisuća ljudi. "Bilo bi i vrijeme da nešto naprave, o tome pričaju već 7-8 godina. No, kad vidim potencijalne igrače i njihovu količinu ega, mislim da će i dalje sve ostati samo u sferi priče", komentira konzultant Boris Teški.

U redovima prehrambene industrije, među svim potencijalnim sudionicima na razini regije, ne vidi konsolidatora koji bi preuzeo inicijativu za okrupnjavanje biznisa kako je to Konzum s integracijom Mercatora odradio u maloprodaji. Ipak, dodaje, odluči li izaći iz farmaceutike, Atlantic bi ne samo efikasno konsolidirao vlastiti portfelj već bi imao na raspolaganju i sredstva za neke nove akvizicije u regiji. Direktor Kondina Stipan Bilić inicijativu ocjenjuje zanimljivom, no nije uvjeren u njezinu provedbu.

"Svi poduzetnici ocjenjuju samo svoj, ne i nacionalni interes, a bez i te dimenzije nema realizacije", ističe. U bivšoj državi jedinstveno tržište bilo je uređeno zakom, no unatoč tome nije postojalo. "Nije bilo zajedničkih brendova, npr., hrvatski proizvođači lokalno su prodavali čak 70% hrane i pića, u ostalim republikama 20%, a ostatak u izvozu. Wal-Mart je svojedobno tražio godišnju isporuku 15.000 tona Gavrilovićeve zimske, tvornica u Petrinji to nije mogla sama proizvesti, a nije dala nikome recepturu. Na gubitku tog izvoza izrastao je mađarski brend PIK", prisjeća se Bilić.