Cijene struje za kućanstva u Hrvatskoj blago su pale u drugoj polovini prošle godine u odnosu na isto razdoblje godine ranije, suprotno trendu na razini Europske unije, dok je plin blago poskupio i u Hrvatskoj i u EU, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.

U drugoj polovini 2014. cijene struje za kućanstva u Hrvatskoj pale su 1,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U EU28 porasle su 2,9 posto, izvijestio je Eurostat.

Najviše je među zemljama članicama u promatranom razdoblju poskupjela električna energija u Francuskoj, 10,2 posto, te Luksemburgu, 5,6 posto, i Irskoj, 5,4 posto. Najveći je pad cijena struje u tom razdoblju zabilježila Malta, za 26,2 posto. Slijedi Češka s padom cijena za 10,2 posto, te Mađarska, gdje su se smanjile 9,9 posto.

Prosječne cijene struje za kućanstva kretale su se u drugoj polovini prošle godine od devet eura za 100 kilovat-sati (kWh) u Bugarskoj do više od 30 eura za 100 kWh u Danskoj.

U Hrvatskoj je prosječna cijena struje za kućanstva iskazana u eurima u drugoj polovini prošle godine iznosila 13,2 eura za 100 kWh. U EU je njezina prosječna razina u promatranom razdoblju iznosila 20,8 eura.

Udio poreza i naknada u cijeni struje za kućanstva kretao se u drugoj polovini 2014. od pet posto na Malti i u Velikoj Britaniji dok je u Njemačkoj i Danskoj premašio 50 posto.

U Hrvatskoj je udio poreza i naknada u cijeni struje za kućanstva u drugoj polovini prošle godine iznosio 23 posto. Na razini EU-a njihov je udio bio 32 posto.

Plin za kućanstva u EU poskupio je promatranom razdoblju dva posto, a gotovo isti rast cijene plina, od 2,3 posto, zabilježen je i u Hrvatskoj.

Sigurnost poslovanja

Znate li koliko bi vaša tvrtka izdržala bez ključnih sustava i koliko bi je stajao prekid?

promo

Zašto kod većih obitelji broj sjedala postaje pitanje funkcionalnosti, a ne samo prostora

Među zemljama članicama najveće je poskupljenje plina u promatranom razdoblju zabilježio Portugal, za 11,4 posto. Slijedi Španjolska sa 7,5 posto i Francuska sa 4,5 posto. Najviše je pala cijena plina u Litvi, za 18,6 posto, te u Mađarskoj, za 13 posto, i Sloveniji za 10,7 posto.

Izražene u eurima, prosječne cijene plina za kućanstva kretale su se u drugoj polovici prošle godine od nešto više od tri eura za 100kWh u Rumunjskoj do više od 11 eura za 100 kWh u Švedskoj. Na razini EU-a prosječna je cijena plina za kućanstva iznosila 7,2 eura za 100 kWh dok je u Hrvatskoj iznosila 4,8 eura, navodi Eurostat.

Udio državnih nameta u cijeni plina najviši je bio u Danskoj, gdje je iznosio 61 posto, a slijedi Rumunjska s 52 posto. Najmanji je udio bilježila Velika Britanija, od pet posto, i Luksemburg, od 11 posto.

U Hrvatskoj je udio poreza i nameta u cijeni plina za kućanstva u drugoj polovini prošle godine iznosio 20 posto. Na razini EU-a iznosio je 23 posto.