Unatoč problemima pri povratku u domovinu, poput potrebe za učenjem jezika i rješavanjem "papirologije", hrvatskim iseljenicima isplati se vratiti u Hrvatsku, rečeno je na okruglom stolu "Hrvatska je moj izbor – prednosti i mogućnosti povratka u Hrvatsku", koji je u petak organizirao Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske.

Na okruglom stolu raspravljalo se o tri najvažnije teme za povratnike – državljanstvu, jeziku i ulozi medija u stvaranju pozitivnog ozračja za poticanje povratka.

Stjecanje državljanstva preduvjet je aktivnog uključivanja u društvo, kazali su povratnici iz Austrije, SAD-a, Australije, Danske, Venezuele, Argentine, Brazila i drugih zemalja.

Jezik je ključna odrednica nacionalnog i kulturnog identiteta

Ističu također da je jezik ključna odrednica nacionalnog i kulturnog identiteta, a njegovo očuvanje i njegovanje iznimno važno kao temelj održivog povratka.

Ne postoje točni podaci koliko je hrvatskih iseljenika u svijetu, ali procjenjuje se da gotovo četiri milijuna Hrvata živi diljem svijeta. Stoga su mediji, primjerice HRT, nezaobilazni u stvaranju pozitivnog ozračja za povratnike, te predstavljaju poveznicu iseljenika s Hrvatskom.

Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić kaže da Hrvatska kroz povijest slovi kao zemlja iseljenika. Po njegovu mišljenju, iseljavanje ne bi bilo problem kada bi se sustavno radilo na omogućavanju povratka. "Iseljenici svojim boravkom u inozemstvu, novim iskustvima i znanjem mogu obogatiti Hrvatsku", ističe Klarić.

Predstojnica Državnog ureda Daria Krstičević rekla je da su u zadnje dvije godine u suradnji s MUP-om riješili brojne zahtjeve za državljanstvom, kao i da je primjetan povećan interes iseljenika za povratak.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu

Povratnici ističu kako su im glavni problemi pri povratku bili uglavnom isti – jezik i stjecanje državljanstva. Kulturu i jezik učili su, primjerice, posjetom muzejima, značajnim spomenicima i galerijama, kroz filmove, a neki su se uključili u program Croaticum.

Vjenčanje radi državljanstva

Državljanstvo su dobili na različite načine, u početku privremenom boravišnom ili radnom dozvolom, a neki u šali kažu da su prihvatili prijedlog državnih tijela i vjenčali se radi dobivanja državljanstva.

Znanstvenik Igor Jurak u SAD-u i Njemačkoj promovirao je Hrvatsku kroz znanstveni rad, a danas to radi nastavkom rada u Rijeci, gdje vodi Laboratorij za molekularnu virologiju.

Povratnik iz Australije Don Markušić, odvjetnik u Hrvatskoj odvjetničkoj komori, požalio se da u integraciji ponekad postoje problemi jer ih pojedinci shvaćaju kao konkurenciju, dok oni trebaju suradnju.

Publicistkinja Kristina Wolsperger Danilovski kazala je kako je zahvaljujući boravku u Danskoj po povratku u Hrvatsku napisala roman "Danci-stranci" koji se temelji na razlikama u kulturi.

Likovna umjetnica Gaella Alexandra Gottwald kazala je da se po povratku u Hrvatsku uključila u umjetničku scenu i postala voditeljica Hrvatskog društva likovnih umjetnika, a svojim radom motivirala članove društva s kojima je postavila više od 280 izložbi.

U Zagrebu nije imao problema zbog tamnije puti

Matthew Anthony Trojić, sin Hrvata i Filipinke, istaknuo je da u Zagrebu nikad nije imao problema zbog tamnije boje svoje puti, za razliku od svjetske prijestolnice kao što je Pariz.

Pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta Ružica Beljo Lučić ističe kako Hrvatska ulaže napore da se jezik sačuva u hrvatskim zajednicama diljem svijeta.

Za to je važan program hrvatske nastave u inozemstvu, sa svrhom očuvanja, njegovanja i promicanja jezika i kulture, ali i kao poticaj iseljenicima da se vrate. U Hrvatsku se pozivaju kako bi kroz par semestara učili jezik i kulturu u praksi, s organiziranim izvannastavnim aktivnostima.

U dvije godine odobrene su 404 naknade za učenje hrvatskog jezika u Zagrebu, Splitu i Rijeci, a u tijeku je i priprema on-line učenja jezika, kazala je Krstičević.