Nakon sve izraženijeg starenja stanovništva, europske mirovinske fondove i njihove osiguranike počinje mučiti i politika Europske središnje banke (ECB).

Naime, rekordno niske kamatne stope te prinosi na dugoročne obveznice praktički na nuli zbog kvantitativnog popuštanja ECB-a prijete ugodnoj starosti milijuna Europljana, pomalo panično upozoravaju stručnjaci za mirovinski sustav. To se posebno odnosi na specifične mirovinske planove temeljene na definiranim naknadama za mirovinu koji izračunavaju svoje buduće obveze prema članovima na temelju prinosa na dugoročne korporativne obveznice. Sredstva u takve fondove uplaćuju poslodavci.

Na taj je problem prošlog mjeseca ukazao i Matti Leppala, izvršni direktor PensionsEurope, udruge mirovinskih fondova koji upravljaju s ukupno 3,5 bilijuna eura imovine, govoreći na konferenciji u Amsterdamu. Kako je rekao, problemi fondova s definiranim naknadama ne bi se smjeli smatrati tek "kolateralnim žrtvama" poticaja ECB-a. Leppala je pozvao regulatore da dopuste takvim fondovima prilagodbu stope budućih obveza kako bi umanjili efekt koji je na financijskom tržištu izazvalo kvantitativno popuštanje. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, ocjenjuje kako nepovoljni demografski trendovi u većini Europe čine upitnom stabilnost mirovinskih sustava.

"Također, razdoblje izrazito niskih prinosa, uslijed implementacije nekonvencionalnih mjera monetarne politike, osjetno je smanjilo prinose u kapitaliziranom dijelu mirovinske štednje. U takvim okolnostima mirovinski fondovi traže alternativna ulaganja u kojima mogu ostvariti više prinose, poput ulaganja u infrastrukturu ili energetiku. Obzirom na očekivano produljenje životnog vijeka te daljnje starenje stanovništva, za očekivati je da će fokus u budućnosti morati biti na produljenju radnog vijeka, ali i značajnijem oslanjanju na kapitalizirani sustav mirovinske štednje", smatra Šantić.