Kako iskoristiti potencijale domaće poljoprivrede i nadvladati prepreke zbog  kojih je ta gospodarska grana zanemarena i dovedena u nezavidnu situaciju?

Pitanje je to o kojem su na konferenciji snaga Hrvatske hrane, koja je 12. svibnja u organizaciji Poslovnog dnevnika  održana u Zagrebu, pokušali odgovoriti brojni stručnjaci s područja agrara i prehrambene proizvodnje. Da je riječ o segmentu čija važnost u nas još nije dostojno prepoznata, a još manje iskorištena potvrdio je u svom izlaganju Goran Pajnić – predsjednik HUP – Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede i izvršni direktor za poljoprivredu u Agrokoru. "Čini se da je poljoprivreda nisko profitabilna, iako  je to jedna od grana koja može podići BDP za dva do četiri post", upozorio je. Njegovu poruku o nužnom promjenu pristupa domaćem agraru potvrđuju i porazne statistike vezane za robnu razmjenu poljoprivrednih proizvoda i stanje na tržištu rada u ovom sektoru.

A one govore da je u godini iza nas pokrivenost uvoza izvozom iznosila 57,6 posto uz negativni saldo u robnoj razmjeni od čak 981,9 milijuna eura. Da stvar bude gora, ta bi brojka u ovoj godini mogla premašiti milijardu eura. Istovremeno, raditi u agraru problem je sam po sebi. U samo dvije godine, od 2012.  do 2014. na domaćem tržištu rada izbrisano je čak 9000 radnih mjesta, a hrvatski poljoprivrednici mogu računati na prosječnu plaću ekvivalentu tek  77 posto nacionalnog prosjeka. "Nitko ne očekuje da budemo samodostatni u proizvodnju, no nedostaje nam strategija koja će reći koliko nam čega treba i u što treba ulagati. Zbog nedostatka strategije jako puno novca otišlo je na projekte koji nisu zaživjeli, to su propala ulaganja", poruka je Gorana Pajnića.

Uz sve navedeno, domaći agrar mori i kroničan nedostatak educiranog kadra. Da je je riječ o gorućem problemu upozorio je i direktor Dukata Alen Fontana pojasnivši da je potrebno čak 10 godina kako bi se educirao dobar kadar. "A vi trebate čovjeka koji će vam voditi tvornicu. Zbog toga smo najbolje studente slali u Francusku na edukaciju u tvrtkama, kako bi u kraćem roku naučili o procesima. Uz malo zajedničkog timskog rada u realnom sektoru moglo bi se napraviti mnogo više na njihovoj edukaciji", smatra direktor Dukata. No da nije sve tako crno kada je o ovom problemu riječ pokazalo je izlaganje Mario Njavro iz Zavoda za menadžment i ruralno poduzetništvo Agronomskog fakulteta koji je voditelj MBA studija Poslovno upravljanje.

"Ovaj studij ij je primjer dobre prakse. Pokrenut je kao projekt EU i pokazao se održivim uz već treću upisanu generaciju. U korištenju EU fondova, konkretno u programu Horizon 2020, prednost imaju jako veliki projekti s velikim brojem ljudi, te nema dosta infrastrukture za prijavu i provedbu projekata", ističe Njavro. Svoja iskustva o poslovanju u ovom sektoru s okupljenima je podijelio i vlasnik tvrtke Kulin Galović -Tomislav Galović koji je svojim slavonskim kulinom uspio osvojiti brojna strana tržišta, što je i dalje važan dio njegove poslovne strategije.

"Za uspjeh je ključno znanje koje sam prikupljao godinama. Nužno je napraviti jaki klaster slavonskog kulena, po uzoru na klaster hrvatskog pršuta", preporučuje ovaj slavonski poduzetnik. O preprekama s kojima se na tržištu suočavaju domaći proizvođači govorio je Stjepan Sabljak, direktor varaždinske Koke. "Za razvoj sektora jako je važna kontrola sirovina te kvalitetna ratarska kultura, zbog čega je i nama potrebno zemljište", rekao je dotaknuvši se i opasnosti koja se rađa iz činjenice da je članstvom Hrvatske u Europskoj uniji porastao pritisak trgovačkih lanaca koji traže rezanje cijena. "Treba imati na umu da hrvatska peradarska industrija ima značajno viši PDV-od konkurentskih zemalja", rekao je Sabljak na konferenciji Poslovnog dnevnika.