Nakon tri godina pauze Wall Street svjedoči još jednoj fantomskoj ponudi za neku kompaniju, a koja graniči s burzovnom prijevarom.

Američku javnost od četvrtka zabavlja detektiranje tko je tvrtka PTG Capital koja je za kozmetičku kompaniju Avon regulatoru, Komisiji za burze i vrijednosnice (SEC), poslala ponudu od 8,2 milijarde dolara, tri puta više od tržišne cijene. Na prvi pogled odlična vijest za dioničare Avona, ali je problem što je PTG Capital registriran na nenastanjenom Teritoriju Britanskog Indijskog oceana, arhipelagu između afričke obale i Indonezije gdje se jedino nalazi britanska vojna baza.

Štoviše, glasnogovornik britanskog ministarstva vanjskih poslova potvrdio je da tamo nema ni sudskog registra. Prema navodima američkih medija, PTG-ova ponuda prepuna je gramatičkih grešaka, a kompanija samu sebe na nekoliko mjesta naziva TPG, što je pak naziv poznate teksaške investicijske tvrtke. TPG je demantirao da je u bilo kakvoj vezi s Avonovim udvaračem. Avon pak tvrdi kako nije primio nikakvu ponudu, a iz SEC-a nisu htjeli komentirati slučaj. Ipak, to nije spriječilo ulagače da lansiraju dionicu za šest posto na osam dolara u najtrgovanijem danu za Avonovu dionicu od 20. ožujka ove godine.

Odgovor na pitanje kako se to uopće moglo dogoditi nalazi se u automatiziranom SEC-ovu sustavu za slanje ponuda. Prema pojašnjenju Scotta Kimpela, partnera u washingtonskoj odvjetničkoj tvrtki Hunton & Williams koji je nekad radio u SEC-u, svatko se može registrirati na portalu i poslati ponudu. "Dok ne napišete 'Zovem se Mickey Mouse i živim na Mjesecu', sustav će odobriti vašu ponudu", kazao je za Reuters odvjetnik Kimpel. Inače, fantomske ponude za preuzimanje dobro su poznate na američkim tržištima kapitala.

Posljednji slučaj datira s početka 2012. kada je stanoviti Allen Weintraub i njegova tvrtka Sterling Global poslala ponudu za Kodak i AMR, tvrtku u vlasništvu American Airlinesa. Iste je godine nepoznata tvrtka htjela kupiti tvornicu slatkiša Rocky Mountain Chocolate. SEC je 2007. optužio Theodorea Roxforda, poznatijeg i kao Lawrence Nire, zbog kupovanja opcija na dionice kompanija za koje bi kasnije objavljivao ponude za preuzimanje.