Revizijska presuda Vrhovnog suda u slučaju švicarskog franka, bez presedana u brzini kojom je donesena, na 40-ak stranica ima svega šest posvećenih promjenjivoj kamati.

Tom najvećem pravnom problemu Vrhovni sud je sudeći u duhu EU Direktive 93/13 posvetio iznenađujuće malo prostora, a tek će biti riječi o tome kako je to pravno i izveo. No, ipak na 20-ak stranica posvećenih valutnoj kaluzuli, gdje je potvrdom njezine valjanosti iznio jedno kvalitetno obrazloženje, kao da su vrhovni suci uputili poruke raznima. Naime, ovime je potvrđeno i da je fiksiranjem tečaja na 6,39 kn do kraja ove godine Zakonom o potrošačkom kreditiranju izvršeno nasilje nad vjerovničkim pravima. Podsjetimo, usljed toga u bankarskom sustavu nastaje dodatnih 400 mil. kuna štete u 2015. Usto, odluka je zanimljiva i zbog često nepravedno prozivanog HNB-a. Naime, potvrđuje se na Vrhovnom sudu da je HNB ispravno štitio zakonitost valutne klauzule prema hrvatskim propisima.

No, u dijelu promjenjive kamate gdje su stvari za banke financijski bitno manje osjetljive, budući da se računa da po prosječnom kreditu razlika u visini promjenjivih kamata iznosi između 30 i 50 tisuća kuna, otvoren je put za pojedinačne parnice, ali s puno pravne neprevidljivosti i neizvjesnosti. Utoliko, potvrdivši pravomoćnu odluku Visokog trgovačkog suda donijetu u prvoj kolektivnoj tužbi u Hrvatskoj, kako u  dijelu valjanosti valutne klauzule, tako i djelomične ništetnosti promjenjivih kamatnih stopa, ova će presuda biti izvor novih tužbi, kao i mogućih nepravdi zbog nejedinstvene primjene prava. Očekuju se i tužbe Ustavnom sudu obiju nezadovoljnih strana, ali i val individualnih parnica.

S bankarske strane, neslužbeno, slijede tužbe zbog povrede ustavnog načela pravne sigurnosti uz prilično jak argument da nisu mogli prije 10-ak godina znati kakav će biti regulatorni okvir danas, a koji je retroaktivno promijenjen na njihovu štetu proizvodeći tako 700 milijuna kuna štete. Nastavak pravne bitke najavljuje i potrošačka udruga koja očekivano nije zadovoljna potvrđivanjem valjanosti valutne klauzule. Pravnici su, pak, donekle iznenađeni nedostatkom elaboracije zašto je odjednom 2015. desetljećima prisutna odredba utvrđena ništetnom, tim više što postoji na tisuće sporova između banaka i klijenata gdje inače sudovi na ništetnost paze po sudbenoj dužnosti, ali nikad nisu reagirali.

Isto tako čuju se i zapažanja što ovom sudskom odlukom nije uređen takav mehanizam varijabilnosti koji će zamijeniti onaj koji je utvrđen ništetnim, a koji bi odgovorao voljama obje strane u vrijeme sklapanja ugovora da su one tada znale ili mogle pretpostaviti da tako ugovorena varijabilanost nije valjana. Očekivani val individualnih tužbi potvrđuju i pravnici. Stručnjak za kamate Miljenko Giunio kaže da je dužnicima bolje što prije podići tužbe zbog zastare. "Zastarni rok iznosi 5 godina od dana kada je plaćanje izvršeno", naglašava Giunio.  

Pitanje zastare

Vrijeme ne ide na ruku potrošačima

Odvjetnik Mićo Ljubenko smatra da će se svi koji su s takvim potezom kalkulirali u očekivanju što će reći VSRH, nakon njegove presude ipak u sljedećih dva do tri mjeseca organizirati za parnice, i to iz razloga što protek vremena ne ide u prilog potrošačima. Mnogi misle da je zastara prekinuta podnošenjem kolektivne tužbe te da je počela ponovo teći tek nakon pravomoćne odluke VTS-a.  No, mišljenja su podijeljena, dok put koji je otvoren pojedinačnim parnicima u dijelu promijenjive kamatne stope, uz činjenicu da već imamo raznoliku sudsku praksu, ukazuje na moguća vrlo različita postupanja od suda do suda, od banke do banke, odnosno do ugovora do ugovora, uključujući i razlike u tužbenim zahtjevima s rizicima za obje strane. Za očekivati je da će u pojedinačnim parnicama otprilike za pet godina doći do ujednačavanja sudske prakse pred Vrhovnim sudom u predmetima u kojima će zbog visine vrijednosti spora biti dopuštena revizija. I tu zapravo leži glavnina prigovora ovoj presudi što se tiče potrošača, zbog nedorečenog pravnog uređenja slučaja kolektivne tužbe, kaže Ljubenko. "Unatoč presudi VTS-a, nažalost, ovo za kolektivne sporove nije donijelo izvjesnost da tužitelji u individualnim sporovima znaju što mogu očekivati", kaže Ljubenko, a dokaz tome je da će banke i nakon presude Vrhovnog suda osporavati individualne tužbe ne samo po pitanju visine, nego i pravne osnove. Po njegovom mišljenju, sudovi neće brzo, niti lako donositi odluke. Za potrošače je otpala barem zasad i svaka nada da mogu računati s izdašnijim povratom kamata baziranom na pretpostavci da se razlika neće računati prema razlikama u visini kamatnih stopa kod promjenjenive kamate, što je po ovoj presudi slučaj, nego ponajviše zbog razlike u tečaju na dan odobrenja kredita i tečaja na dan povrata određenog anuiteta.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

;(function(e){e.fn.visible=function(t,n,r){var i=e(this).eq(0),s=i.get(0),o=e(window),u=o.scrollTop(),a=u+o.height(),f=o.scrollLeft(),l=f+o.width(),c=i.offset().top,h=c+i.height(),p=i.offset().left,d=p+i.width(),v=t===true?h:c,m=t===true?c:h,g=t===true?d:p,y=t===true?p:d,b=n===true?s.offsetWidth*s.offsetHeight:true,r=r?r:”both”;if(r===”both”)return!!b&&m=u&&y=f;else if(r===”vertical”)return!!b&&m=u;else if(r===”horizontal”)return!!b&&y=f}})(jQuery);

jwplayer(“jwArticleVideo”).setup({
file: “http://showcase.24sata.hr/video/mastercard.mp4”,
image: “http://showcase.24sata.hr/video/mastercard.jpg”,
primary: ‘flash’,
width: “100%”,
aspectratio: “16:9”
});
var counter = 0;
function recordOutboundLink(link, category, action) {
_gat._getTrackerByName()._trackEvent(link, category, action);
}
$(document).on( ‘scroll’, function(){

if ( $( ‘#jwArticleVideo’ ).visible() == true && counter == 0) {
counter = 1;
jwplayer(‘jwArticleVideo’).play();
_gaq.push([‘_trackEvent’, ‘mastercard video’, ‘Start play’]);
}
});

.dummyLink {
position: relative;
display: block;
top: -323px;
width: 575px;
height: 324px;
margin: 0 0 -320px;
padding: 0;
z-index: 3;
}