Hrvatska je 90- ih političkom odlukom promijenila temelje dotadašnje poljoprivrede u kojoj su kombinati bili nositelji znanja.

Tada su bila izraženija stručna znanja i u mnogočemu smo bili lideri u europskoj poljoprivedi ,rekao je Goran Pajnić, izvršni direktor za poljoprivredu u Agrokoru, tijekom rasprave održane pod nazivom Znanje, glavni deficit hrvatske poljoprivrede. "Promjene u poljoprivednoj strategiji nisu bile popraćene promjenama izvora znanja.  Kako bi se znanja i dalje prenosila Agrokor je u Baranji osnovao poljoprivrednu akademiju koju je prošlo već tisuću polaznika i njihovi su rezultati znatno bolji od prijašnjih", rekao je Pajnić.

Kako bi dokazao da današnji studenti nemaju dovoljno doticaja s proizvodnjom, pitao ih je -"koliko vas a autu drži gumene čizme"?Nastojeći relativizirati optužbe o Agorkoru kao velikom uvozniku hrane, Pajnić je rekao da nakon ulaska Hrvatske u EU "uvoz više ne postoji. Sada imamo otvoreno tržište sa 500 milijuna ljudi. Agrokor kao najveći domaći prerađivač hrane na žalost ne može na domaće tržište plasirati dostatne količine, pa dio koji ne uspijemo dobiti niti od drugih hrvatskih proizvođača moramo nabavljati u drugim zemljama".

Govoreći o politici poticaja, Pajnić je rekao da Agrokor razmjerno dobiva i manje od ostalih jer se poticaji dijele po hektarima, a kako Agrokor ima veću produktivnost po jedinici proizvoda dobije manje novca. Mario Njavro s Agronomskog fakulteta napomenuo je da misli moraju biti usmjerene prema tržištu te da konkurentnost nije samo u niskoj cijeni nego i u kvaliteti proizvoda. U nastavku se čulo da se mali proizvođači ne žele udruživati, iako bi to morali raditi žele li uspjeti. Ravnatelj Savjetodavne službe Hrvoje Horvat rekao je da su neke zemlje ukinule slične agencije, no sada ih ponovno otvaraju. U raspravi su sudjelovali i Ad Klaassen, glavni tajnik Dutch Produce Association i Karel van Bommel, viši savjetnik Ministarstvo gospodarstva Nozozemske.