Njemački radnički sindikat IG Metall ovih je dana naznačio da će u sljedećoj godini tražiti velike povišice prilikom pregovora za ugovore zaposlenika u metaloprerađivačkoj industriji. Naime, nakon desetljeća prihvaćanja skromnih povećanja plaća radi zadržavanja konkurentnosti kompanija i preseljenja radnih mjesta u inozemstvo, sve su jači signali da će se veliki njemački sindikat IG Metall (zastupa interese 2,7 milijuna radnika u industriji koja podrazumijeva proizvodnju automobila, alatnih strojeva do glazbenih instrumenata) početkom 2007. uključiti u shemu koja će mu omogućiti da sudjeluje u raspodjeli profita ostvarenog u metaloprerađivačkoj industriji. Jedan od glavnih sindikalnih pregovarača IG Metalla Detlef Wetzel svjestan je da industrija ostvaruje snažne profite zahvaljujući rastućem izvozu pa si poslodavci mogu dopustiti val radničkih nemira među svojih ukupno 2,3 milijuna zaposlenika. Suficit u izvozu njemačke metaloprerađivačke industrije za ovu će godinu doseći rekordnih 100 milijardi eura, a profit nakon oporezivanja u sektoru narast će na 29,8 milijardi eura, što je sedampostotni skok u odnosu na 2005. Sporazum prema kojem su radnici u industriji dobili tropostotno povećanje plaća u ovoj, u sljedećoj bi godini moglo biti još i dva posto više, potvrđuju neimenovani izvori upoznati s pregovorima. Predstavnici sindikata i poslodavaca o tome bi trebali pregovarati u veljači ili ožujku. No europska središnja banka, s druge strane, strahuje da bi napori njemačkog radničkoga sindikata mogli dati signal za snažno uvećanje plaća diljem Europe, što bi pak moglo biti još jednim čimbenikom, uz rastuće cijene robe i uvećanje poreza na promet, rasta stope inflacije.Budući da kompanije uvećanje plaća nadoknađuju u formi poskupljenja roba, Europska središnja banka naznačava da bi na velikodušno povećanje plaća mogla odgovoriti uvećanjem kamatnih stopa kako bi zauzdala ponovni skok inflacije.Kontrolom plaća tijekom posljednjeg desetljeća njemačka je industrija ustrajno smanjila svoje troškove u odnosu na druge europske države. Francuska i Italija tu su praksu njegovale devedesetih godina devalvirajući svoje valute u odnosu na njemačku marku zbog čega je pojeftinio njihov izvoz. Njemački napori imali su isti učinak prilikom devalvacije valute u odnosu na talijansku za 20 posto i francusku za 10 posto. No za razliku od proteklih godina, prihvaćanjem eura kao zajedničke valute ta nastojanja ne mogu biti postignuta valutnim manipulacijama.
(pd)