Golemi njemački trgovinski višak jednaka je, ako ne i veća prijetnja stabilnosti eurozone od proračunskih  i trgovinskih manjkova te dugova južnih članica, tvrdi dio ekonomista.

Njemačka vanjska trgovina je potpuno izvan kontrole, suprotno svim ekonomskim zakonitostima. Proljetne procjene Europske komisije kazuju da će trgovinski višak najveće europske ekonomije ove godine dosegnuti novu rekordnu razinu od 7,9 posto BDP-a, a sljedeće godine blago će usporiti na 7,7 posto BDP-a. To je već peta uzastopna godina da Njemačka krši europske odredbe u tom pogledu. Naime, trgovinski višak ne bi smio prelaziti šest posto BDP-a.

Bruxelles je lani upozorio Berlin da mora nešto učiniti po tom pitanju, ali je očito da osobiti napredak nije postignut. "Njemački višak mora biti tretiran na isti način kao što su ranije tretirani manjkovi južnih članica, kao usporediva prijetnja stabilnosti eurozone. Osobito je zabrinjavajuće što bi višak trebao rapidno padati u ovoj fazi ekonomskog ciklusa", izjavio je za britanski Telegraph Simon Tilford, analitičar Centra za europske reforme.

Naime, stopa nezaposlenosti u Njemačkoj nalazi se na svega 4,9 posto što je najniža razina od ujedinjenja 1989. godine, pa bi potrošnja trebala "progutati" velik dio trgovinske neravnoteže. I Međunarodni monetarni fond (MMF) lani je upozorio da njemački trgovinski višak djeluje destruktivno na eurozonu u cjelini. S druge pak strane, Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke, kaže kako činjenica jest da eurozona kao optimalno valutno područje nikada nije zaživjela u smislu da se u svim članicama osigura istovremeno niska stopa inflacije, puna zaposlenost, ali i vanjskotrgovinska ravnoteža.

"Strukturne razlike između perifernih država eurozone i primjerice Njemačke i dalje su prevelike, potvrđujući vrlo sporu realnu i strukturnu konvergenciju njenih članica. Osobno smatram da su za stabilnost eurozone veća prijetnja strukturne slabosti perifernih članica", ocjenjuje Živković Matijević.