Europska komisija u utorak je blago povećala procjenu gospodarskog rasta za ovu godinu u Hrvatskoj u odnosu na prethodne prognoze, s 0,2 na 0,3 posto, a za sljedeću godinu s 1 na 1,2 posto.

"Očekuje se da će hrvatsko gospodarstvo rasti u 2015. godini po skromnoj stopi od 0,3 posto. Marginalni pomak od 0,1 posto u odnosu na prethodne prognoze može se pripisati poboljšanim izgledima za rast u trgovačkim partnerima Hrvatske", navodi Komisija u svojim prognozama, dodajući da se taj pozitivan vanjski utjecaj djelomično poništava zbog dodatnih mjera na fiskalnoj konsolidaciji.

Prema procjenama Komisije, sve zemlje članice ove će godine imati rast, osim Cipra, kojemu se predviđa pad od 0,5 posto, a najmanje stopa rasta imat će Hrvatska i Finska, obje po 0,3 posto, dok, s druge strane, najveći rast očekuju Irsku i Maltu, po stopi od 3,6 posto.

Prepreka za veći rast Hrvatske ostaje i dalje slaba domaća potražnja, čiji se pad postupno smanjuje. Investicije bi se trebale ove godine smanjiti za 1,8 posto, kao rezultat jakog smanjenja zabilježenog u zadnjem kvartalu prošle godine, ali i zbog planiranog povlačenja dobiti poduzeća u državnom vlasništvu, navodi Komisija.

"Osim toga, niska apsorpcija europskih fondova, postojeći pritisci na razduživanje i slaba domaća potražnja očekuje se da će kočiti investicijske aktivnosti u 2015. godini. Sramežljivi rast ostaje krhak budući da isključivo počiva na vanjskoj potražnji. Izvoz roba i usluga rasta je nešto više od 6 posto u 2014. godini, ali domaća potražnja i dalje koči rast", kaže Komisija.

Komisija procjenjuje da će zaposlenost u Hrvatskoj stagnirati u 2016. godini, a da će potreba za daljnjom konsolidacijom javnih financija opterećivati krhki rast u Hrvatskoj.

Komisija procjenjuje da će smanjivanje privatne potrošnje prestati u ovoj godini zahvaljujući pozitivnom utjecaju reforme oporezivanja osobnih dohodaka i nižih cijena nafte. Nakon što je zaposlenost prošle godine rasla za 2,7 posto, ove će godine stagnirati, a sljedeće se očekuje blagi rast od 0,5 posto. Što se nezaposlenosti tiče, ona se za ovu godinu procjenjuje na 17 posto, a za sljedeću se predviđa njezin blagi pad na 16,6 posto.

Izvoz bi u ovoj godini trebao rasti 3,7 posto, zahvaljujući boljoj cjenovnoj konkurentnosti i oporavku u ostalim članicama EU-a. Zbog slabe domaće potražnje očekuje se sporiji rast uvoza po stopi od 2,4 posto, što povećava hrvatski višak na tekućem računu.

Stalno obrazovanje i razvoj vještina

MBA obrazovanje na ZŠEM-u: Investicija koja mijenja karijeru i život

Intervju

“Do 2030. želimo učvrstiti METRO kao ključnog partnera hrvatske gastronomije”

U sljedećoj godini rast BDP-a bi se trebao ubrzati na 1,2 posto, budući da se očekuje završetak smanjivanja domaće potražnje. Trebale bi se povećeti investicije kao rezultat veće apsorpcije europskih strukturnih i investicijskih fondova i poboljšanih očekivanja. Neto vanjska potražnja i dalje bi trebala pozitivno utjecati na rast BDP-a, iako nešto skromnije, budući da se očekuje ubrzanje uvoza.

Rizici za scenarij rasta vezanu su uz dodatne mjere za fiskalnu konsolidaciju i dovođenje javnog duga na održivu razinu.

Proračunski deficit prošle godine je iznosio 5,7 posto, ove se godine procjenjuje na 5,6 posto, a sljedeće godine ponovno 5,7 posto. Među zemaljam EU-a riječ je o najvećem proračunskom deficitu.

Javni dug bi trebao s prošlogodišnjih 85 posto rasti na 90,5 posto, a sljedeće na 93,9 posto. Inflacija bi s prošlogodišnijih 0,2 posto trebala ove godine blago pasti na 0,1 posto, a sljedeće godine rasti na 1,3 posto.