Obveznice članica eurozone proživjele su prošli tjedan jednu od najvećih rasprodaja od listopada 1993. godine, pokazuju podaci Bank of America na koje se poziva Bloomberg.

Zaključno s četvrtkom, vrijednost obveznica eurozone pala je za 142 milijarde eura na 5,75 bilijuna eura, najnižu razinu od početka ožujka ove godine. Podaci američke banke otkrivaju da su europske obveznice bile na vrhuncu vrijednosti 15. travnja kada su dosegle 5,93 bilijuna eura. Krajem prošle godine vrijedile su 5,55 bilijuna eura. Prinos na njemačke 10-godišnje obveznice, poznatije kao Bund, porastao je 20 baznih bodova i u četvrtak se zaustavio na 0,37 posto.

Dvodnevni rast prinosa ujedno je i najoštriji porast prinosa Bunda od studenog 2011. godine. Podsjetimo, još sredinom prošlog mjeseca, točnije 17. travnja, prinos na tu njemačku obveznicu je iznosio 0,049 posto. Prinos i cijena obveznica kreću se u suprotnim smjerovima, pa su za pad cijene zaslužne špekulacije koje daju naslutiti da će inflacija u eurozoni porasti u narednim mjesecima, što je uostalom i bio cilj Europske središnje banke (ECB) i njezinih golemih monetarnih poticaja od 1,1 bilijuna eura.

Špekulacije se temelje na podacima ECB-a objavljenima u srijedu prema kojima je monetarni agregat M3 (gotovina, depoziti po viđenju i štednja oročena preko godine dana) u prvom kvartalu na godišnjoj razini ojačao preko četiri posto, najbrže u posljednjih pet godina. K tome, inflacija u Njemačkoj ubrzala je sa 0,1 posto u ožujku na 0,3 posto u travnju, objavio je njemački statistički ured.

Prema mišljenju analitičara čija razmišljanja prenosi Bloomberg, za većinu investitora prinosi na europske obveznice bili su prenisko da bi ih bilo oportuno držati. Naime, prinosi većine su vrlo blizu nule, a kod nekih izdanja i u negativnom teritoriju. "Prinosi su došli na razine gdje ih niti jedan investitor ne želi dugoročno držati", izjavio je Peter Jolly, voditelj istraživanja u najvećoj australskoj banci po imovini, National Australia Bank.