Vlada je danas prihvatila Programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2015. do 2018. godine, koji će biti upućen Europskoj komisiji, a kojim se predviđa spuštanje proračunskog manjka ispod 3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2017. godini, ali i nastavak rasta javnog duga do te godine.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Branko Grčić kazao je na sjednici da se tim programom predviđa rast BDP-a u ovoj godini za 0,4 posto, 2016. za 1 posto, godinu kasnije 1,2 posto i 1,5 posto u 2018. godini.

"U programu se projicira i smanjenje proračunskog deficita sa 5,7 posto, koliko je bio u 2014., na 5 posto u ovoj, 4 posto u 2016. i 2,7 posto u 2017. godini", kaže Grčić.

Podsjetio je da je javni dug za prošlu godinu procijenjen na 85 posto BDP-a te da je pred Hrvatskom velik napor da ga kroz fiskalnu konsolidaciju zaustavi njegov rast i kasnije osigura pad.

"Javni dug bi trebao rasti do 2017., kada bi trebao dosegnuti maksimum od 92,6 posto BDP-a, a potom bi trebao početi padati", izjavio je Grčić.

Vladine projekcije pokazuju da će se, uslijed daljnje provedbe mjera fiskalne konsolidacije u okviru Procedure prekomjernog proračunskog manjka, nakon povećanja u ovoj godini na 89,8 posto BDP-a, trend rasta javnog duga stabilizirati na razini od 92,5 posto BDP-a u 2017., nakon čega se u 2018. očekuje i smanjenje javnog duga na 92,4 posto BDP-a.

Vlada u programu konvergencije očekuje da će u ovoj godini gospodarstvo izaći iz 6-godišnje recesije tijekom koje je realni BDP smanjen za više od 12 posto. Ekonomski oporavak pritom će se temeljiti na rastu izvoza i s tim povezanim investicijama u proizvodnju. Dok će državna potrošnja zbog potrebe fiskalne konsolidacije u srednjoročnom razdoblju davati negativan doprinos rastu, osobna potrošnja, procjenjuju u Vladi, trebala bi nastaviti rasti.

Uz projekcije kretanja BDP-a, proračunskog deficita i javnog duga, Vlada procjenjuje ove godine rast potrošnje kućanstava za 0,5 posto, iduće godine od 0,3 posto, u 2017. za 0,5, a 2018. za 1,1 posto. Državna potrošnja u 2015. bit će smanjena za 1,2 posto, procjene su Vlade, u 2016. za 1,4 posto, 2017. za 1 posto, a 2.018. za 0,6 posto.

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe

I ove se godine, prema projekcijama Vlade, očekuje daljnji pad bruto investicija u fiksni kapital, nakon lanjskih 4 posto, za 1,3 posto, dok se nadalje očekuje njihov rast, do 3,6 postu 2018. godini.

Izvoz roba i usluga bilježit će pozitivne stope rasta u cijelom razdoblju 2015.-2018. te će, pojedinačno gledano, biti glavni generator gospodarskog rasta. Izvoz bi tako ove godine mogao porasti po stopi od 3,7 posto te postupno ubrzati rast na 4,8 posto u 2017. i 2018. godini.

Program sadrži i očekivanje da će od 2016. godine doći i do preokreta u trenda kretanja stope zaposlenosti, koja bi nakon 0,2 posto pada u ovoj, postepeno trebala rasti te u 2018. porasti 1,3 posto, dok bi se istodobno stopa nezaposlenosti nastavila smanjivati s ovogodišnjih procijenjenih 17,1 posto, na 14,3 posto 2018.

Pritom ističu da je velik problem za ekonomsku politiku i fiskalnu konsolidaciju deflacija.

Unatoč povećanju trošarina na duhan i naftne derivate, očekuje se da će se idućih nekoliko godina zbog slabijeg rasta cijena u okruženju, ali i slabije domaće agregatne potražnje, nastaviti razdoblje razmjerno niske inflacije. U Vladi tako procjenjuju da bi ove godine potrošačke cijene u Hrvatskoj na godišnjoj razini mogle blago porasti, za 0,1 posto, a u 2016. za 1,1 posto te do 2018. ubrzati rast do 1,4 posto.

Strukturne mjere

U sklopu preporuka Vijeća EU-a za rješavanje prekomjernog proračunskog manjka, u ovom se programu donose i strukturne mjere za njegovo smanjenje, koje se trebaju provesti tijekom ove i iduće godine.

Mjere na prihodnoj strani proračuna za ovu godinu uključuju već donešene izmjene u oporezivanju dobitaka od igara na sreću, izmjene u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem beneficiranog radnog staža, povlačenje prihoda od dobiti trgovačkih društava u državnom vlasništvu, cjelogodišnji fiskalni učinak doprinosa za zdravstveno osiguranje, uvođenje poreza na kamate na štednju, povećanje trošarina na energente i duhan.

U 2016. na prihodnoj strani planiraju se pooštriti kriteriji za korištenje porezne olakšice za reinvestiranu dobit, planira se novi model naplate komunalne naknade te dodatni fiskalni učinak ovogodišnjeg povećanja trošarina na energente i duhan.

Na rashodnoj se strani za 2015. i 2016. navode mjere koje se odnose na naknade zaposlenima, intermedijarnu potrošnju, subvencije, socijalne naknade i socijalne transfere, rashode za bruto investicije u kapital i sl., a uključuju i izvanproračunske korisnike i javna poduzeća te agencije, zavode, fondove i druge pravne osobe s javnim ovlastima.

Pritom se u 2016., među ostalim, predviđa provedba reforme sustava plaća u javnoj upravi i javnim službama, koja podrazumjeva sistematizaciju radnih mjesta te donošenje zakonskog okvira koji se odnosi na plaće i sklapanje novih kolektivnih ugovora.

I dalje se planira smanjenje parafiskalnih nameta, kao i smanjenje materijalnih troškova te samog broja agencija, zavoda, fondova…

Izlažući program konvergencije, Branko Grčić kazao je i kako Hrvatska u ovom trenutku ispunjava tri od pet ključnih kriterija za ulazak u eurozonu, a da će za ispunjavanje preostala dva – visina udjela proračunskog deficita i javnog duga u BDP-u – trebati vremena.

Temu o uvođenju eura otvorila je jučer predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović kazavši za agenciju Bloomberg kako je uvjerena da bi Hrvatska trebala uvesti euro do 2020. godine.

Milanović: Hrvatska će ući u eurozonu kada bude spremna

Premijer Zoran Milanović kazao je danas na sjednici Vlade da "pojedine jubilarne najave kada će Hrvatska uvesti euro ne treba shvatiti ozbiljno".

"Nastojat ćemo da to bude što prije, ali razmetati se s nekakvim datumom, od toga se ograđujem i tražim od vas da se to ne komentira. Kada zemlja bude spremna, ući će u eurozonu, kriteriji su vrlo jasni", rekao je Milanović.

Kaže i kako "ne možemo istovremeno obećavati ulazak u eurozonu 2020. godine i povećavanje rashoda primjerice za obranu".

"Kad govoriš s pozicije odgovornosti, to je jedna stvar, a kad jubilarno i prigodno daješ obećanja, druga", kazao je Milanović, zaključivši kako je Vlada odgovorna i radi bez razmetanja i olakih obećanja.

Odbačene tvrdnje iz interpelacija vezane uz projekt istraživanja nafte i plina u Jadranu

Vlada je u također odbacila tvrdnje iz dviju saborskih interpelacija, prema kojima je odgovorna za propuste u organizaciji i provedbi projekta istraživanja i eksploatacije nafte i plina iz Jadranskog mora.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, predstavljajući Vladina izvješća o interpelacijama koje idu u Sabor, kazao je da su prilikom pripreme i provedbe projekta istraživanja potencijalnih jadranskim nalazišta poštovani svi zakoni, javnost je bila izvještavana te su ispunjavani visoki ekološki standardi, uz potencijalnu značajnu ekonomnsku korist.

"Upravo je ova Vlada osigurala upoznavanje javnosti o svim aspektima istraživanja i eksloatacija i izdavanja dozvola, premda se ta djelatnost u Hrvatskoj obavlja već 60 godina", kaže Vrdoljak.

Dodaje da dokumenti na koji se pozivaju potpisnici interpelacija i tvrde da nisu doneseni, uključujući Strategiju gospodarenja mineralnim sirovinama, održivog razvitka i dr., doneseni za vrijeme bivše Vlade a da je dobar dio dužnosnika te Vlade potpisao interpelaciju.

"Mi radimo po njihovim dokumentima, a oni se bune što nisu doneseni", kaže Vrdoljak.

Premijer Zoran Milanović dodao je da je ovo prva interpelacija u 3,5 godine Vlade, a to je za njega znak slabosti opozicije. Smatra da je patriotska dužnost utvrditi potencijalne rezerve, uz preuzimanje minimalnog rizika.

"Tko bi htio zagaditi i dovesti hrvatsku prirodu u pitanje. Ovdje se radi o tome da vidimo što imamo. Velike tvrtke spremne su uložiti, što znači da imaju neka očekivanja. Ako se ona ispune, dobit za našu zemlju i narod bi bila ogromna", kaže Milanović.

Interpelaciju u vezi Vladine uloge u provedbi zakona i strateških dokumenata u vezi istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru, podnio je 41 zastupnik Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru.

Zastupnici HDZ-a smatraju da treba otvoriti parlamentarnu raspravu o ulozi Vlade u provođenju zakona i strateških dokumenata, a u vezi s istraživanjem i eksploatacijom ugljikovodika u Jadranu. Drže da Vlada nije osigurala sve uvjete za provođenje zakonitog i transparentnog postupka za snimanje dvodimenzionalnih seizmičkih podataka kao i za raspisivanje prvog javnog nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika.

Smatraju također da Vlada nije pokazala dovoljnu brigu za Jadran i očuvanje morskog okoliša raspisivanjem prvog javnog nadmetanja čiji je obuhvat, kako kažu, u suprotnosti sa strateškim dokumentima prostornoga uređenja te izdavanjem dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu bez prethodno provedene strateške procjene utjecaja na okoliš koja uključuje i prekogranične konzultacije.

HDZ-ovi zastupnici smatraju i da Vlada nije predložila donošenje više ključnih strateških dokumenata i zakonodavni okvir kojima bi se stvorile pretpostavke za izgradnju održivog energetskog sektora i time osigurala hrvatskom gospodarstvu i građanima sigurnu i dostatnu opskrbu energijom, u skladu s načelima okolišne, gospodarske i društvene odgovornosti.

Drugu interpolaciju podnijelo je 19 zastupnika na čelu s predsjednicom stanke ORaH Mirelom Holy, koji smatraju da proces istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu od samoga početka nije transparentan niti u potpunosti usklađen sa zakonima Republike Hrvatske i direktivama EU-a. Zaključuju da kao takav ne djeluje u javnom interesu.