EN DE

2007. novi odnosi među dioničarima Ine

Autor: Dalibor Klobučar
20. prosinac 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Ina će u idućih pet godina u razvoj uložiti 2,8 milijardi dolara

Od 1. siječnja 2007. godine Inino podzemno skladište plina Okoli imat će zasebnu financijsku bilancu i sve ostalo potrebno za samostalno poslovanje kao društvo s ograničenom odgovornošću pa će se iz matice moći izdvojiti čim to Vlada odluči. Najavio je to na jučerašnjoj konferenciji za novinare predsjednik Inine uprave Tomislav Dragičević te kazao kako se početkom iduće godine može očekivati početak pregovora Vlade i Mola, dvaju najvećih dioničara Ine, o definiranju novih odnosa među dioničarima te kompanije. “Svi ugovori sa strateškim partnerom na snazi su dok Vlada u Ini ima više od 50 posto vlasništva, a kada državni udio padne ispod toga, pregovarat će se o novim odnosima. To se može očekivati u idućoj godini”, kazao je Dragičević te dodao da bi u tim razgovorima trebalo definirati nove odnose među dioničarima, način upravljanja, broj članova i sastav Nadzornog odbora. Država u Ini ima udio od 51 posto, 25 posto ima Mol, 17 posto investitori, a 7 posto Fond hrvatskih branitelja. Budući da prema dogovoru Vlade i Ininih sindikata šest mjeseci nakon završetka javne ponude, odnosno u prvoj polovici iduće godine, treba pod povoljnijim uvjetima prodati sedam posto dionica zaposlenicima i bivšim zaposlenicima Ine, udio države past će na 44 posto. “Nadam se da će Vlada uspješno definirati koji to bivši zaposlenici doista polažu pravo na Inine dionice jer mnogi koji se javljaju svoj su dio kolača dobili odavno”, kazao je čelnik nacionalne nafte kompanije te predstavio petogodišnji plan poslovanja po kojem će Ina do 2011. u istraživanje nafte i plina uložiti 1,3 milijarde dolara, u obnovu rafinerija 1,1 milijardu dolara, u jačanje maloprodajne mreže 200 milijuna dolara, a ostatak od ukupno 2,8 milijardi dolara uložit će u povećanje efikasnosti kompnije. Prema planu, Naftaplin će 2007. u Hrvatskoj otvoriti Katarinu – peto plinsko polje u sjevernom Jadranu nakon Marice, Ike, Ide i Ivane, a u Siriji će početi crpsti nove količine plina iz polja Jihar, iz kojega trenutno crpe samo naftu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U 2008. slijedi otvaranje sjevernojadranskih plinskih polja Izabela, Ana i Vesna, te početak revitalizacije međimurskih plinskih polja Ivanić i Žutica. Godinu dana poslije, 2009., iz ta dva polja Ina bi metodom utiskivanja CO2 trebala početi crpsti nove količine plina. Iste godine uslijedit će otvaranje trećeg plinskog polja u Siriji – polja Al Mahr, a 2011. ponovno metodom utiskivanja CO2 Naftaplin bi trebao zaključiti crpenjem novih količina plina iz polja Beničanci. Dragičević je najavio da će prva faza obnove sisačke rafinerije biti dovršena 2008. Godinu dana poslije dovršit će se prva faza obnove rafinerije Rijeka, a druga faza modernizacije obiju rafinerija trebala bi se okončati 2011.. Do 2009. Ina planira, dodao je Dragičević, u potpunosti optimizirati logistiku i proširiti maloprodajnu mrežu, a povećanje kompanijske efikasnosti kroz SAP i program OptIna dovršit će se do konca 2008. godine. Prvi čovjek Ine potom se osvrnuo na dokapitalizaciju Energopetrola, izrazivši nadu kako će Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine ubrzo donijeti odluku hoće li prelazak sarajevske kompanije pod okrilje Ine i Mola od nje stvoriti monopolista, što je, smatra Dragičević, nemoguće. “Prema našim saznanjima, kada se ta priča konačno privede kraju, Energopetrol će s Inom i Molom zauzimati ukupno 18 posto bosanskohercegovačkog tržišta nafte i naftnih derivata pa ni o kakvom monopolu nema govora”, kazao je Dragičević. Potom se osvrnuo na ostale naftne kompanije u okruženju naglasivši da su svi pritisci konkurencije usmjereni na zapadni dio regije. “Dok Ina i NIS ne dovrše modernizaciju rafinerija, pritisak konkurencije iz regije, odnosno Lukoila i Hellenica, rast će. Rast će i pritisak konkurencije izvan regije, odnosno OMV-a Rumunjska i Mola”, kazao je čelnik Ine. Dragičević je ponovio i Inin prijedlog o modificiranom projektu Družba Adria koji ne podrazumijeva prijevoz nafte iz Rusije naftovodom do Omišlja i dalje tankerima, nego povezivanje cjevovodom preko Hrvatske do Trsta. Podupro je i projekt izgradnje LNG terminala te izvijestio da je dogovoreno da koordinaciju o tom projektu preuzme Plinacro.

Od 1. siječnja 2007. godine Inino podzemno skladište plina Okoli imat će zasebnu financijsku bilancu i sve ostalo potrebno za samostalno poslovanje kao društvo s ograničenom odgovornošću pa će se iz matice moći izdvojiti čim to Vlada odluči. Najavio je to na jučerašnjoj konferenciji za novinare predsjednik Inine uprave Tomislav Dragičević te kazao kako se početkom iduće godine može očekivati početak pregovora Vlade i Mola, dvaju najvećih dioničara Ine, o definiranju novih odnosa među dioničarima te kompanije. “Svi ugovori sa strateškim partnerom na snazi su dok Vlada u Ini ima više od 50 posto vlasništva, a kada državni udio padne ispod toga, pregovarat će se o novim odnosima. To se može očekivati u idućoj godini”, kazao je Dragičević te dodao da bi u tim razgovorima trebalo definirati nove odnose među dioničarima, način upravljanja, broj članova i sastav Nadzornog odbora. Država u Ini ima udio od 51 posto, 25 posto ima Mol, 17 posto investitori, a 7 posto Fond hrvatskih branitelja. Budući da prema dogovoru Vlade i Ininih sindikata šest mjeseci nakon završetka javne ponude, odnosno u prvoj polovici iduće godine, treba pod povoljnijim uvjetima prodati sedam posto dionica zaposlenicima i bivšim zaposlenicima Ine, udio države past će na 44 posto. “Nadam se da će Vlada uspješno definirati koji to bivši zaposlenici doista polažu pravo na Inine dionice jer mnogi koji se javljaju svoj su dio kolača dobili odavno”, kazao je čelnik nacionalne nafte kompanije te predstavio petogodišnji plan poslovanja po kojem će Ina do 2011. u istraživanje nafte i plina uložiti 1,3 milijarde dolara, u obnovu rafinerija 1,1 milijardu dolara, u jačanje maloprodajne mreže 200 milijuna dolara, a ostatak od ukupno 2,8 milijardi dolara uložit će u povećanje efikasnosti kompnije. Prema planu, Naftaplin će 2007. u Hrvatskoj otvoriti Katarinu – peto plinsko polje u sjevernom Jadranu nakon Marice, Ike, Ide i Ivane, a u Siriji će početi crpsti nove količine plina iz polja Jihar, iz kojega trenutno crpe samo naftu.

U 2008. slijedi otvaranje sjevernojadranskih plinskih polja Izabela, Ana i Vesna, te početak revitalizacije međimurskih plinskih polja Ivanić i Žutica. Godinu dana poslije, 2009., iz ta dva polja Ina bi metodom utiskivanja CO2 trebala početi crpsti nove količine plina. Iste godine uslijedit će otvaranje trećeg plinskog polja u Siriji – polja Al Mahr, a 2011. ponovno metodom utiskivanja CO2 Naftaplin bi trebao zaključiti crpenjem novih količina plina iz polja Beničanci. Dragičević je najavio da će prva faza obnove sisačke rafinerije biti dovršena 2008. Godinu dana poslije dovršit će se prva faza obnove rafinerije Rijeka, a druga faza modernizacije obiju rafinerija trebala bi se okončati 2011.. Do 2009. Ina planira, dodao je Dragičević, u potpunosti optimizirati logistiku i proširiti maloprodajnu mrežu, a povećanje kompanijske efikasnosti kroz SAP i program OptIna dovršit će se do konca 2008. godine. Prvi čovjek Ine potom se osvrnuo na dokapitalizaciju Energopetrola, izrazivši nadu kako će Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine ubrzo donijeti odluku hoće li prelazak sarajevske kompanije pod okrilje Ine i Mola od nje stvoriti monopolista, što je, smatra Dragičević, nemoguće. “Prema našim saznanjima, kada se ta priča konačno privede kraju, Energopetrol će s Inom i Molom zauzimati ukupno 18 posto bosanskohercegovačkog tržišta nafte i naftnih derivata pa ni o kakvom monopolu nema govora”, kazao je Dragičević. Potom se osvrnuo na ostale naftne kompanije u okruženju naglasivši da su svi pritisci konkurencije usmjereni na zapadni dio regije. “Dok Ina i NIS ne dovrše modernizaciju rafinerija, pritisak konkurencije iz regije, odnosno Lukoila i Hellenica, rast će. Rast će i pritisak konkurencije izvan regije, odnosno OMV-a Rumunjska i Mola”, kazao je čelnik Ine. Dragičević je ponovio i Inin prijedlog o modificiranom projektu Družba Adria koji ne podrazumijeva prijevoz nafte iz Rusije naftovodom do Omišlja i dalje tankerima, nego povezivanje cjevovodom preko Hrvatske do Trsta. Podupro je i projekt izgradnje LNG terminala te izvijestio da je dogovoreno da koordinaciju o tom projektu preuzme Plinacro.




Autor: Dalibor Klobučar
20. prosinac 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati