Gospodarska diplomacija je jedan od četiri prioriteta Ministarstva vanjskih poslova, a prije 1,5 godinu je napravljena i cijela rekonstrukcija toga sustava, kazao je Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih poslova i europskih integracija na panelu 1na1 koji je održan u sklopu Poslovnog uzleta grada Čakovca.

"Novi koncept koji smo nedavno promovirali podrazumijeva da više ne postoji improvizacija već uhodani sustav. Dosad se uglavnom radilo reaktivno, dakle kada bi netko nešto tražio, onda bi diplomacija to odradila. Sada se ide proaktivno i sami pristupamo poduzetnicima i pokušavamo prepoznati njihove potrebe", kaže Klisović. Najtraženija usluga od MVP-a je potraga za partnerom u inozemstvu, a to je do sada zatražilo 1849 poduzetnika. Nakon toga, najviše je bilo upita za informacije o regulativi te za pomoć pri odlasku na sajmove. Poduzetnici koji posluju u Aziji i Africi često traže pomoć za posredovanje kod državnih tijela.

"U Europi i, općenito, zapadnom dijelu svijeta, tvrtke se o svemu dogovaraju međusobno i država je tu samo kao regulator. No, u nekim dijelovima svijeta je država glavni naručitelj ili pak mora odobriti ili platiti svaki dogovoreni posao. Kako u takvim slučajevima poduzetnici ne mogu izravno doći do državnih tijela, tu im pomaže diplomacija", pojašnjava zamjenik ministrice. Glavni kanal za komunikaciju poduzetnika i MVP-a je redizajnirani web portal ministarstva koji ima poseban dio za gospodarsku diplomaciju. Klisović navodi da postoji striktna kontrola i da se na svaki upit mora u roku od maksimalno 48 sati dobiti povratni odgovor nadležnog diplomata. Kako je gospodarska diplomacija relativno nova djelatnost, naše službe za vanjske poslove, koriste se iskustva zemalja koje u tome imaju velikog iskustva, posebice Velike Britanije.

"Kada smo kreirali sustav, znali smo da ga moramo provoditi s ljudima koji rade u MVP-u i koji imaju afiniteta prema gospodarstvu. Zbog toga radimo veliki broj edukacija i treninga. Uz to, inzistiramo da se diplomati što više druže sa samim poduzetnicima kako bi se neposredno upoznali s njihovim problemima", kaže Klisović. Usmjerenje na gospodarsku diplomaciju dovelo je i do adaptacije hrvatske diplomatske mreže. Tako su se, prije svega, zbog interesa našeg gospodarstva, otvorile misije u Azerbajdžanu, Južnoj Koreji i Kuvajtu, a došlo je do reduciranja diplomatskih misija u zemljama EU gdje se odnosi mogu graditi i po drugim osnovama. Poseban izazov koji se postavlja pred gospodarsku diplomaciju je kako uskladiti političke i gospodarske interese.

Mnogi poduzetnici su zainteresirani za suradnju u zemljama poput Irana ili Rusije, koje su pod sankcijama naših saveznika. Klisović kaže da se nastoji postići balans kako bi se na najbolji način zaštitili nacionalni interesi, koji su sada definirani kroz gospodarski razvoj. Kao primjer navodi odlazak naše delegacije gospodarstvenika u Moskvu, a koje je predvodio ministar gospodarstva. "Napravili smo balans tako da je ministar išao u Moskvu, iako su se mnogi protivili, ali se tamo bavio samo gospodarskim temama – nije bilo službenih susreta na razni ministara ili sličnih političkih odnosa. Slična je i s Iranom, već smo se tri puta susreli s hrvatskim poduzetnicima i napravili pripreme za trenutak kad se sankcije ublaže ili ukinu", pojašnjava Klisović.