Suradnja realnog sektora i Sveučilišta je nužna kako bi mladi, obrazovani stručnjaci stekli kompetencije koje su potrebne na tržištu rada i koje će moći koristi u poslu kada završe svoje fakultetsko obrazovanje.

Razvijanje praktičnih kompetencija na Sveučilištu u Rijeci vide kao vrlo kompleksnu aktivnost čiji je konačni cilj povećati zapošljivost studenata kroz povećanje svih relevantnih kompetencija koje tome vode – od stručnosti u obavljanju pojedinih konkretnih poslova do razvijanja poduzetničkih kompetencija, društveno odgovornog pristupa poduzetništvu i potrebama zajednice.  "Vrlo nam je važno pritom biti fleksibilni tako da studenti sami mogu definirati i izabrati kompetencije koje žele steći i koje žele da im budu priznate u sklopu stjecanja diplome", tvrdi Snježana Prijić – Samaržija, prorektorica za studije i studente.

Zalaganje u zajednici
Praktična znanja stječu se kroz stručnu praksu koja je sastavni dio studijskih programa i koja se stječe u nastavnim bazama i vježbalištima u skladu s nastavničkim smjerovima koje studenti pohađaju. Prijić – Samaržija tvrdi kako se konkretna znanja stječu i kroz tzv. neformalno i informalno učenje ili projekte, aktivnosti i programe cjeloživotnog učenja koji nisu dio studijskih programa.  Tijekom 2013.godine Sveučilište u Rijeci je imalo 55 takvih projekata., a u protekloj godini triput više jer su za njih uložili i dodatna sredstva.  "Više od 40 projekta za studente je raspisao novoosnovani Studentski kulturni centar, a stotinjak ih godišnje financira Studentski zbor˝, kaže Prijić – Samaržija.

Tu su i kontinuirani projekti fakulteta i Sveučilišta poput Radio Sove, radijskog programa koje vode studenti na HRT-u ili Student Formule na Tehničkom fakultetu, gdje studenti izrađuju bolide s kojima se natječu na međunarodnim natjecanjima.  "Za studente je ključna mogućnost da se te aktivnosti priznaju i kroz ECTS bodove umjesto postojećih izbornih predmeta na studijskim programima, čime se fleksibilizira studiranje u skladu s interesima studenata, a stječu se kompetencije koje se ne mogu ponuditi na studijskim programima", poručila je Prijić – Samaržija.

U cilju promoviranja ovog aspekta stjecanja praktičnih znanja i vještina upravo je završen i projekt Učenje temeljeno na zalaganju u zajednici, kojem je cilj bio povezivanja studenata i lokalne zajednice nastao partnerskim odnosom Sveučilišta i dionika u zajednici putem nastavnog procesa. Željelo se unaprijediti trenutne prakse u javnom, neprofitnom i profitnom sektoru te povećati kvalitetu visokoškolske nastave uz prilike suradničkog učenja u zajednici. Svake godine sklapa se ili obnavlja oko 40 ugovora sastavnica (fakulteta i odjela) s gospodarstvom i lokalnom zajednicom o zajedničkom istraživanju ili nastavnoj djelatnosti, a tu su i sveučilišni projekti kojima se potiču poduzetničke namjere kod studenta poput projekta Društveno-odgovorno poduzetništvo ili aktivnosti Studentskih riječkih poduzeća (STRIP).

Poticanje poduzetništva
Osim toga, Sveučilište u Rijeci potiče i poduzetništvo educiranjem studenata. Step Ri, znanstveno tehnologijski park, mjesto je povezivanja znanosti i gospodarstva .  Tamo se od lipnja 2010. do siječnja 2015. održalo 111 edukacija za 2277 polaznika, među kojima i velik broj studenta i znanstvenika koji se žele okušati u poduzetništvu, unaprijediti svoje poduzetničko znanje i vještine na teme postupci inoviranja, izvoza, izrade strategija, EU projekata, prodaje, određivanje cijena. "Zapošljivost i razvijanje poduzetničkih namjera je jedan od strateških ciljeva nove Strategije Sveučilišta u Rijeci 2014. – 2020., što znači da će se dalje poticati i sustavno pratiti postignuća na tom planu", zaključila je Prijić-Samardžija.

Sveučilišta u Zagrebu i Splitu osmislili su program kojim žele pomoći hrvatskom gospodarstvu i poboljšati zapošljivost mladih akademskih građana. Program koji je predstavljen 25.veljače u Zagrebu potpuno inovativan je pristup u stvaranju i praćenju mladih poduzetnika od njihova upisa na fakultete. Početak provedbe ovog programa očekuje se u srpnju 2015.godine. "Svjesni smo da je Sveučilište izvor znanja, koja se prenose na mlade naraštaje i time pokreću cjelokupnu kulturnu, društvenu i gospodarsku aktivnost. Programom postakademskog zapošljavanja želimo postići jačanje izobrazbe u području upravljačkih sposobnosti te sposobnosti samostalnog i brzog donošenja odluka koje su temelj modernog poduzetništva. Cilj za studente više nije samo završiti fakultet, već tijekom studija osmisliti svoj posao˝, pojasnio je Šimun Anđelinović, rektor Sveučilišta u Splitu.

Suradnja Zagreba i Splita
Oba Sveučilišta naglašavaju da će težiti interdisciplinarna izobrazbi svih budućih zanimanja kao i jačanju kulture stručnoga rada te poduzetničkih aktivnosti uključivanjem studenata u poduzetničke aktivnosti. "Postojeću, tvrdokornu i uvriježenu svijest o završetku studija i traženju poslodavca treba pod hitno zamijeniti idejom o samozapošljavanju te pripremi tijekom studija za taj hrabar, poduzetnički iskorak", poručio je Anđelić. Na predstavljanju programa istaknuti su i njegovi višestruki ciljev. Jedan od njih je selekcijom, edukacijom i podučavanjem omogućiti studentima lakši prijelaz iz studentskih klupa u poduzetničke vode. Tijekom ljetnih mjeseci razviti će nastavni program za jačanje upravljačkih sposobnosti i vještina.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Sveučilište planira poticati svoje profesore na mentoriranje studenata, budućih poduzetnika u zajedničkim tvrtkama utemeljenim na znanosti, znanju i tehnologiji.  Mlade, buduće poduzetnike kroz burzu mentora umrežavati će s gospodarstvom. Kroz međunarodnu suradnju i Erasmus + namjeravaju omogućiti studentima internacionalna iskustva te upoznavanje sa sličnim gospodarskim projektima u svijetu, a kroz burzu internacionalnih suradnika omogućiti i globalizaciju poslovnih pothvata. Omogućiti će polaznicima i mentorima kritičan osvrt na predstavljene prijedloge kroz Tehnološko vijeće, koje će se oformirati iz kvote iskusnih profesora, poduzetnika i bankara.

Još jedan od ciljeva koji je ispred njih je osigurati medijsko praćenje projekta kao i popularizaciju poduzetničkih iskoraka i projekata kao i financiranje usvojenih poduzetničkih projekata kroz suradnju s lokalnom zajednicom, bankama, osiguravajućim kućama i EU fondovima. Osigurati će i pravni okvir unutar Sveučilišta i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), zaštitu intelektualnog vlasništva i patenata, a tvrtke i njihove vlasnike dugoročno će povezati sa Sveučilištem. Ističu i kako će uspješne tvrtke koje daju sposobne edukatore i mentore zadržati u statusu nastavnih baza Sveučilišta i time ostvariti povezivanje nastave s praksom i kao i vezu bivših studenata sa Sveučilištem. Posljednji cilj je program samozapošljavanja u cijelosti postaviti kao samofinancirajući projekt.

Suradnja je ključ uspjeha
Dionici ovog programa će biti studentski zborovi i naravno sami studenti, gradovi, županije, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, MZOS, privatne banke i osiguranja, a osnovni cilj programa je poticanje akademskog poduzetništva na preddiplomskoj i diplomskoj razini studija. Vesna Kusin, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba istaknula je kako će gradski prostori po povoljnijim cijenama uvelike pomoći mladim poduzetnicima. "Ovo je pravac u kojem svi trebamo krenuti. Aktivnosti trebamo usmjeriti prema mladima i oni trebaju biti naša temeljna briga", poručila je Tatjana Dalić, pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je kako je suradnja je najvažniji segment ovog programa.

HGK će napraviti mrežu poduzetnika mentora, gradovi i lokalne jedinice sudjelovat će u stipendiranju studenata, osiguranja će nuditi police osiguranja sa stipendijama za zapošljavanje studenata, banke će mladim poduzetnicima osigurati kredite. "Uvođenje poduzetništva u sve grane nužnost je današnjice. Preko naše burze mentora, koja zastupa sve grane gospodarstva, studentima ćemo ponuditi naša znanja i iskustva te im pomoći u radu i omogućiti im susrete s uglednim gospodarstvenicima˝, tvrdi Luka Burilović, predsjednik HGK. Aktivnu podršku ovom programu dalo je i MZOS ističući da su ovakve inicijative dobrodošle. "Drago mi je da na Sveučilištu pušu novi vjetrovi i da možemo sudjelovati u stvaranju novih vrijednosti˝, rekao je Vedran Mornar, ministar znanosti, obrazovanja i sporta.

Rektori oba Sveučilišta tvrde kako nisu smilili ništa revolucionarno nego samo povezali sve na jedno mjesto, a cjelokupni program bit će prezentiran javnosti na okruglim stolovima i tribinama gdje će se donijeti konačni pročišćeni tekst programa, što će biti osnova za zaključivanje konačnog ugovora između dionika, sveučilišta i resornog ministarstva . "Program je interdisciplinaran stoga pozivam sve dionike, one navedene i one koji se mogu uključiti da svojim radom doprinesu razvoju programa postakademskog zapošljavanja, kako bi mladi stručnjaci ostali u zemlji i dobili priliku doprinijeti njenom razvoju", zaključio je Anđelić.