U sklopu svog projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj Poslovni dnevnik je odlučio studentima pružiti dodatna znanja o projektnom menadžmentu, kako bi njihovi projekti bili što bolji te da bi naučeno mogli primijeniti u svom poslovnom životu u budućnosti.

U suradnji s partnerima projekta, Poslovni dnevnik je učio studente o izradi poslovnog plana, uspješnom vođenju projekta te kako projektom doći do održive Hrvatske. Tatjana Zdelar i Petar Martinović, interni treneri Zagrebačke banke s bogatim iskustvom u području poduzetničkog bankarstva, koji svakodnevno pripremaju i održavaju treninge i radionice financijske analize i poslovnog planiranja za zaposlenike Zagrebačke banke i vanjske korisnike, održali su prvu studentsku radionicu Poslovni plan.

Studentima su 24. ožujka prenijeli svoja znanja i pokazali im kako procijeniti je li njihov poslovni plan za projekt koji prijavljuju dovoljno kvalitetan. Nakon kratkog upoznavanja sa studentskim idejama predavači su im pružili smjernice za start. "Pokušat ćemo pomoći pri izradi poslovnih planova, a budući da ste svi u ranim fazama razvoja projekata, vjerujem da ćete nakon ove radionice krenuti u pravom smjeru", rekla je Tatjana Zdelar.

Ništa bez poslovnog plana
Studentske ideje išle su u raznim smjerovima, od popularizacije neistraženih dijelova Hrvatske, aplikacija za razgledavanje zemlje, zaštite autohtonih proizvoda, energetske učinkovitosti do poboljšanja zdravstvenog stanja stanovništva tjelovježbom. "Ključna je ekonomska opravdanost projekta i vjerujte da će ona biti važna žiriju", poručio  je Martinović. Studenti su imali su priliku naučiti osnovne poslovnog planiranja, kako izraditi biznis plan, saznati koji su preduvjeti za realizaciju financiranja te tako steći uvid u potrebe i izazove s kojima se poduzetnici svakodnevno suočavaju. Kako su istaknuli predavači – kvalitetna izrada poslovnog plana često predstavlja izazov poduzetnicima, često se nađu u situaciji da ne znaju od kuda početi i kako sve informacije o onome čime se bave ili se žele baviti uobličiti u smislen plan.

Upravo su takva znanja i informacije studenti imali prilike naučiti. Zdelar je istaknula da je radionica korisna za sve studente koji prijavljuju projekt na natječaje, posebice jer je u pripremi potrebno jasno prikazati i financijski aspekt, pa će na ovoj radionici imati prilike savjetovati se s predavačima i saznati kako kvalitetno pripremiti i taj dio projekta. Osim za prijavu na projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj, znanja koja su stekli koristiti će im i u drugim prilikama, za prijavu na bilo koji drugi natječaj ili kredit.

Vještina samoprocjene
Drugu radionicu – Otkrijte svoje osobne snage za uspješnije vođenje projekata održala je 1. travnja Ina. Interne trenerice Ines Bezjak Kožnjak i Nina Turčić održale su radionicu čija je svrha je bila identificiranje osobnih snaga kroz otkrivanje vlastitog sustava motivacijskih vrijednosti odnosno onoga što pokreće ljude u životu i utječe na njihovo ponašanje. Osim boljeg upoznavanja sebe, studenti su saznali kako bolje razumijevati druge te kako lakše upravljati konfliktima u timu. Za otkrivanje motivacijskog sustava vrijednosti studentima su pokazali metodologiju SDI (Strenght Demployment  Inventory), međunarodno priznati alat samoprocjene usmjeren na unaprjeđenje interpersonalnih odnosa. "Studenti su vrlo dobro reagirali. Kao grupa su bili vrlo aktivni i pokazali su veliku želju za osobnim razvojem. Njihova povratna informacija je da će im stečena znanja pomoći, kako u ovom projektu, tako i u ostalim segmentima života", zaključila je Ines Bezjak Kožnjak.

Održivi razvoj
Treću radionicu za studente Održivi razvoj održali su ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Müller, doc. dr. sc. Aleksandra Anić Vučić s Geotehničkog fakulteta u Varaždinu i dr. sc. Igor Vrečak s Veleučilišta Baltazar.

"Istraživanja pokazuju da su zanimanja budućnosti vezana upravo za segment zaštite okoliša. Više od 20 milijuna poslova u Europi već je povezano s okolišem, a taj sektor i u krizi bilježi rast. Zato je naše strateško opredjeljenje održivi razvoj Hrvatske temeljen na ekonomiji koja je zelena, niskougljična, prilagodljiva klimatskim promjenama te učinkovita u upotrebi resursa", poručio je studentima Zmajlović. Velik potencijal za zeleni rast i razvoj te nova radna mjesta usmjerena visokoobrazovanim kadrovima kroz razvoj modernih tehnologija i inovacije, je i u području energetske učinkovitosti. "Održivi razvoj Hrvatske nema alternative. To je naša budućnost. To je i vaša budućnost. Upravo vas, mladih stručnjaka, kojima se otvara prilika da iskoristite svoja znanja i vještine u brojnim sektorima čiji razvoj omogućavamo" , zaključio je ministar.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Prezentacijom Svena Müllera studentima se željela približiti energetska učinkovitost kao temelj održivog energetskog razvoja te pokazati primjera dobre prakse. Prikazana im je energetska slika svijeta i Hrvatske koja govori o neravnomjernoj potrošnji energije po stanovniku. ˝Vi kao studenti morate znati spoznati važnost projekata energetske učinkovitosti za vašu i našu budućnost˝, istaknuo je Müller. Aleksandra Anić Vučinić održala je prezentaciju Zaštita okoliša na fakultetu i u praksi, u kojoj je studentima govorila o zaštiti okoliša.  Radionicu je zaključio Igor Vrečko, prezentacijom Dobra i cjelovita priprema projekta – Uvjet za uspješno izvedbu projekta, u kojoj je studentima objasnio kako su prilikom pisanja projekata sve faze važne i kako je priprema ključ kvalitetnih projekata.

Velika očekivanja
"Od mladih projektnih menadžera očekuje se da savladavaju najnovije temeljne tehnike, metode i alate, koji se u svijetu razvijaju i koriste u projektnom radu, da budu znatiželjni i željni stvaranja, da su svjesni vlastite ograničenosti i nedovoljnosti za savladavanje kompleksnih problema koji se projektima trebaju rješavati, da su skloni timskom radu, prihvaćanju različitih uloga na projektima, otvorenošću u komuniciranju i sudjelovanju. Također, od njih se očekuje da savladavaju najnovije informacijsko-komunikacijske tehnologije i da donose ideje kako ove tehnologije pametno aplicirati i koristiti u poslovne svrhe", zaključio je Igor Vrečko, profesor profesor Veleučilišta Baltazar.