Neumjereno gomilanje duga stiže na naplatu: već iduće godine Hrvatsku čekaju rekordne otplate glavnice i kamata po obveznicama.

Sve do 2025. godišnje nam u prosjeku dospijeva više od 18,8 milijardi kuna, od čega je glavnice 14,2 milijarde kuna i kupona još 4,6 milijardi kuna, upozorava Institut za javne financije (IJF). Da bi vraćala dugove po obveznicama, Hrvatska će od 2017. biti prisiljena na pojačano zaduživanje, dok javno dostupnih informacija o dospijećima kredita, koji čine oko 35 posto duga države, ni nema. "Tako velike potrebe za novim zaduživanjem radi otplata novih obveza Hrvatska nije imala od stjecanja neovisnosti", napominje Anto Bajo.

Prema najnovijim podacima DZS-a, koji su izazvali paniku u Vladi i izvanrednu press konferenciju, dug opće države u 2014. dosegnuo je 85 posto BDP-a (279,6 milijardi kuna), a u godinu dana porastao je za čak 13,4 milijardi kuna jer su u statistiku uključeni HBOR i HŽ Cargo. Brojka o dugu nije i konačna: ubuduće joj treba dodati još 22,8 milijardi kuna jamstava javnim tvrtkama te oko 5,8 milijardi kuna obveza Zagrebačkog holdinga. "Hrvatska nema strategiju i kvalitetno upravljanje javnim dugom. Vlada bi trebala donijeti Zakon o javnom dugu, izraditi strategiju upravljanja za iduće  dvije do tri godine te prikazati projekcije otplate sve do 2025. Stvarni deficit, visina i nepovoljni trendovi javnog duga manji su problem od nepostojanja plana, mjera i dovoljno stručnog osoblja za upravljanje javnim dugom", ističe Bajo.