Kako je već najavljeno,  Hrvatska elektroprivreda krenula je u ambiciozan investicijski ciklus gradnje elektrana pogonjenih na obnovljive izvore energije. Danas je u Osijeku potpisan ugovor o gradnji elektrane na šumsku biomasu – drvnu sječku – vrijednosti 16,25 milijuna eura. Izvođač će biti hrvatsko-nizozemski konzorcij tvrtki Đuro Đaković i HOST B.V., a elektrana – kad bude dovršena – će proizvoditi oko 16 i pol tisuća megavatsati električne energije, 34 tisuće tona tehnološke pare te oko 53 tisuće megavatsati toplinske energije. Kako će biti smještena uz postojeću termoelektranu-toplanu Osijek, trošak gradnje nove HEP-ove elektrane bit će smanjen zbog korištenja dijela već postojeće elektrane, a visok stupanj efikasnosti rada, odnosno iskoristivosti goriva, tijekom cijele godine osigurat će se plasmanom proizvedene pare za potrebe tehnoloških proizvodnih procesa lokalne industrije.

Sličnu elektranu, za koju bi s istim konzorcijem izvođača ugovor trebao biti potpisan tijekom sljedećeg tjedna, HEP planira graditi i u Sisku, u blizini tamošnje termoelektrane. Taj projekt procjenjuje se na iznos od oko 19 milijuna eura, a obje bi s radom trebale započeti u prvoj polovici 2017. godine. Inače, ova HEP-ova ulaganja mogu se smatrati dijelom šire poslovne strategije nacionalne elektroenergetske kompanije koja ima za cilj diversifikaciju energetskog miksa i povećanje proizvodnog portfelja u sferi poticane proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. S čak 26 hidroelektrana u svom portfelju, oko polovice HEP-ove instalirane proizvodne snage može se smatrati obnovljivim izvorima energije, a u hidrografski povoljnim godinama poput prošle, u tim objektima  proizvodi se i do tri četvrtine ukupne HEP-ove proizvedene energije. Ipak, tijekom posljednjeg desetljeća HEP je bio dosta neaktivan po pitanju razvoja elektrana koje potpadaju pod tzv. feed in sustav tarifa, odnosno čija se energije otkupljuje po poticanoj cijeni, kao što su solarne elektrane, vjetroelektrane, male hidroelektrane i elektrane na biomasu. Upravo zato, tvrtka je nedavno objavila javni poziv nositeljima takvih projekata u Hrvatskoj da prodaju HEP-u svoje projekte u fazi razvoja. Kako se doznaje, zaprimljeno više od 100 iskaza interesa i to za sve tražene tehnologije, od  vjetroelektrana, preko sunčanih elektrana snage veće od 300 kW i malih hidroelektrana, do bioelektrana i bioplinskih elektrana.

Nakon potpisivanja ugovora ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je da je HEP energetski lider ne samo u Hrvatskoj te da treba biti energetski lider ovoga dijela Europe, što znači da treba početi potpisivati takve ugovore i u okolnim zemljama.

Istaknuo je kako se upravo u obnovljivim izvorima energije mogu ostvariti dodatna zapošljavanja te kako je jedna od želja da u energetskom sektoru u Slavoniju dođu investitori u području nafte i plina.

"Ima onih koji kažu da to nije potrebno, da ne trebamo graditi elektrane i da ne trebamo proizvoditi naftu i plin, a traže pojeftinjenje energenata. Najlakše je ne preuzimati rizik i ne donositi odluke. Spreman sam preuzeti rizik i reći takvima – neću dopustiti da nas zaustavite", rekao je Vrdoljak izrazivši potporu Upravi HEP-a koja donosi ovakve odluke, jer je, kako smatra, toga ranije nedostajalo.

Prezentaciju možete pogledati u privitku.