Hrvatska je Vlada tek u četvrtak prihvatila odgovor Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) na pitanje saborskog zastupnika Dragutina Lesara, poslanog pismenim putem u prosincu, koja trgovačka društva u državnom vlasništvu radnicima duguju plaće, koliko mjeseci, koliko ukupno plaća nije isplaćeno te koliko zaposlenih nije primilo plaće – a, navodi DUUDI, u obvezi isplate 24. ožujka bile su tvrtke iz grupacije 3. Maj, Dalma iz Splita, Inel iz Zagreba, Kaštelanski staklenici i Uljanik TESU iz Pule.

Inače, rok na koji se na pitanja treba odgovoriti je – mjesec dana,

Bez plaća su najdulje, 12 mjeseci, 55 zaposlenika Dalme i dvoje zaposlenih u Inelu.

Radnicima riječkog 3. Maja Motori i dizalice, njih 212, tvrtka duguje tri plaće, a 86 zaposlenika 3. Maja-TIBO nije dobilo dvije plaće.

S tri plaće zaostatka je 85 radnika Kaštelanskih staklenika, dok Uljanik TESU iz Pule svojim radnicima duguje četiri plaće.

U odgovoru se navodi da su dugovanja za plaće zabilježena i u Parku Prevlaka iz Grude u likvidaciji, no ne kaže se koliko je zaposlenika ostalo bez koliko plaća.

Kad je riječ o Imunološkom zavodu u Zagrebu, DUUDI tumači da se tamo plaće isplaćuju redovito, s jednim mjesecom kašnjenja. Radnici Imunološkog u prosincu su dobili plaće za kolovoz, rujan i listopad 2014., u siječnju im je isplaćena plaća za studeni, u veljači za prosinac, a u ožujku za siječanj ove godine.

DUUDI naglašava kako država nije poslodavac u trgovačkim društvima u kojima ima dionice i poslovne udjele, već njima upravlja kao svojom imovinom.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Odgovornost za neisplatu plaća tako, po tumačenju DUUDI-a, ne snosi država ni njezine institucije, nego uprave i nadzorni odbori poduzeća u državnom vlasništvu.

Izuzetak su tvrtke iz grupacije 3. maja, u kojima je država po Programu restrukturiranja dužna isplatiti plaće, tumači se u odgovoru.

Takav odgovor za zastupnika Lesara nije zadovoljavajući. Tvrdi da je iz odgovora očito kako nisu registrirana sva poduzeća u državnom vlasništvu te kako Vlada ne zna koliko plaća duguje kolikom broju zaposlenih.

Podsjetio je da Vlada u ime države upravlja državnom imovinom, a ne prihvaća tumačenje kako su za sve odgovorne uprave i nadzorni odbori.

"Koliko je Vlada razriješila uprava i Nadzornih odbora i protiv koliko je članova podnijela kaznene prijave zbog neisplate plaća", upitao je Lesar u izjavi za Hinu, podsjetivši da je neisplata plaća već niz godina kazneno djelo.

Podsjeća i da privatni vlasnici snose odgovornost za neisplatu plaća u svojim tvrtkama te zaključuje da bi jednaku odgovornost morala snositi i država za tvrtke u svom vlasništvu.

Ministar uprave Arsen Bauk rekao je u četvrtak prije sjednice Vlade da je broj tvrtki koje ne isplaćuju plaće, danas manji te vjeruje kako je zakon prema kojem se neisplata plaća smatra kaznenim djelom ukoliko tvrtka ima novaca, pridonio takvom stanju.

"Postoji odredba o pokretanju stečaja. Broj tvrtki koje ne isplaćuju plaće bio je puno veći kada smo došli 2012., nisu isplaćivali plaće niti doprinose", rekao je Bauk nakon sjednice, vezano uz odgovor na zastupničko pitanje Dragutina Lesara.

"Možda je i taj zakon pridonio tome da je broj tvrtki koje ne isplaćuju plaće manji", ustvrdio je ministar.