Struktura poljoprivrednih gospodarstava, kojima Agencija za plaćanja u poljoprivredi temeljem stečenih prava i ostvarene proizvodnje isplaćuje potpore, otkriva ne samo podatak da u ukupnom broju, s udjelom većim od 60 posto, dominiraju mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, nego i da je njihov broj u posljednjih pet godina povećan za 7606 OPG-ova.

Taj je detalj kumovao i činjenici da je u petogodišnjem razdoblju rast zabilježio i ukupan broj poljoprivrednih gospodarstava s pravom na isplatu potpora: povećan je za 2882 poljoprivredna gospodarstva. Nekonkurentnost domaćeg agrara za utakmicu na zajedničkom tržištu Europske unije s brojnom i jakom konkurencijom ocjenjivalo se u mnogim krugovima u godinama uoči ulaska Hrvatske u punopravno članstvo, uzrokovat će nestanak uglavnom malih obiteljskih gospodarstava, dok bi veliki mogli postati još veći i moćniji te automatizmom povući i veći iznos potpora.

No, podaci kojima raspolaže najmjerodavnija adresa za tu problematiku, a to je upravo Agencija za plaćanja, otkrivaju još jedan apsurd u nacionalnom agraru, inače prepunom (ne)očekivanih podataka na svim razinama. U razdoblju između 2009. i 2014. godine od sedam razreda u koja su svrstana sva poljoprivredna gospodarstva veća brojnost uz već spomenuta mala gospodarstva, čije potpore godišnje ne prelaze deset tisuća kuna, zabilježena je još samo kod onih čije su potpore u rasponu od 250 do 500 tisuća kuna, više ih je za 22 gospodarstva.

U svim ostalim razredima broj gospodarstava u silaznoj je putanji, od četiri u skupini s potporama između 500.000 i milijun kuna do 3679 gospodarstava, koliko ih je lani bilo manje unutar grupe čije su se potpore kretale u rasponu od 10 do 50 tisuća kuna. Ukupno isplaćene potpore u poljoprivredi prošle su godine u odnosu na 2013. bile manje za 207 milijuna kuna, što je vjerojatno utjecalo na to da su se pojedina gospodarstva spustila u razred s nižim iznosom potpora.

Za razliku od hrvatskog iskustva, prema javno dostupnim podacima koje je objavila Europska komisija, za razdoblje od 2005. do 2013. u 10 članica koje su u EU pristupile 2004. evidentan je proces okrupnjavanja. Udjel gospodarstava s potporama većim od 100 tisuća eura skočio je s 14 na 28 posto, dok je u Bugarskoj i Rumunjskoj, koje su EU pristupile 2007. godine, uvećan s 11 na 27 posto. Unutar EU-15 udjel onih s plus 100 tisuća eura potpore bio je stabilan, iznosio je 14 posto.