Manje od tri mjeseca ostalo je Vladi da dokapitalizira Hrvatsku poštansku banku (HPB) i kapitalno ju uskladi sa zakonom.

Za to će ministar Boris Lalovac morati pronaći više od pola milijarde kuna u presušenoj državnoj blagajni, osigurati zeleno svjetlo briselske administracije, i to sve to kraja lipnja. Da bi Lalovac opravdao potporu posljednjoj velikoj državnoj banci, dok istodobno traži dvije milijarde ušteda kako bi deficit jedva ostao u lanjskim okvirima, u HPB-u se ovih dana završava plan restrukturiranja, a u tijeku su i intenzivni razgovori s Europskom komisijom.

Zadnja karta
Brušen u suradnji s konzultantskom kućom KPMG, koja je češljala knjige u neuspjelom pokušaju privatizacije, dokument treba uvjeriti Bruxelles da će poslovanje banke na svim razinama biti restrukturirano da se može ravnopravno nositi s tržišnom konkurencijom, pa je time dokapitalizacija opravdana. Pokušaj Uprave da nađe rješenje kapital mimo države u prosincu je završio rijetkom viđenim debaklom. Izdanje 60 milijuna eura obveznica investitori su ignorirali poslavši jasnu poruku da za HPB nema novca na tržištu kapitala.

Sa zatvorenim vratima prema tržištu te čak 630 milijuna kuna gubitka na kraju godine zahvaljujući velikodušnih 900 milijuna kuna rezervacija, posljednja karta koju šef banke Tomislav Vuić može odigrati kredibilan je plan restrukturiranja. Prema onome što se može čuti u bankarskim krugovima, njemu se pristupilo ozbiljno, a u izradi navodno sudjeluje i krovna tvrtka KPMG-a, baš iz razloga da se pokriju svi detalji prema Bruxellesu. 

Neslavni rekorder
Sa stopom ukupnog kapitala od 6,7% HPB je neslavni rekorder. Osim što otkriva razmjere političkog kreditiranja za HDZ-ova Josipa Protege koje su banci toliki uteg da pet godina kasnije izdvaja gotovo milijardu kuna za rezervacije, jednako glasno govori o neozbiljnosti vlasnika neovisno jesu o tome li na vlasti ili u oporbi.

Premda se od HPB-a očekuje da posluje s privatnim sektorom, bori se podružnicama najjačih europskih banaka, zadovoljava regulatorne zahtjeve, Vlada i ministar gospodarstva ne skrivaju nezadovoljstvo kad se HPB racionalno postavi i blokira, npr., državnu Petrokemiju zbog milijunskih jamstva posrnuloj zagorskoj tvrtki, istoj onoj iz koje je došao bivši čelnik Petrokemije. Unatoč svemu, istraživanje GfK pokazuje da čak 61% klijenata ne bi mijenjalo HPB kao glavnu banku. Pitanje je koliko će takvo povjerenje potrajati nastave li se političke igre i ignoriranje interesa banke.