Nakon napretka postignutog uslijed Milenijskih razvojnih ciljeva, koji su usmjeravali nastojanja globalnog razvoja u razdoblju od 2000. do 2015., svjetske vlade trenutno pregovaraju o skupu Ciljeva održivog razvoja u razdoblju od 2016. do 2030. Milenijski razvojni ciljevi usredotočili su se na zaustavljanje ekstremnog siromaštva, gladi i bolesti koje se mogu spriječiti i bili su najvažniji ciljevi globalnog razvoja u povijesti Sjedinjenih Američkih Država.

Ciljevi održivog razvoja nastavit će s borbom protiv ekstremnog siromaštva, ali će dodati izazove omogućavanja jednakomjernog razvoja i održivosti okoliša, osobito ključni cilj susprezanja opasnosti klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim faktorom. Ali hoće li novi skup ciljeva pomoći svijetu skretanje s opasnog  puta "sve po starom" prema putu održivog razvoja? Mogu li ciljevi Ujedinjenih naroda zaista ostaviti značajan trag? Utjecaj Milenijskih razvojnih ciljeva je snažan i ohrabrujući. U rujnu 2000. godine Glavna skupština usvojila je Milenijsku deklaraciju koja je uključivala Milenijske razvojne ciljeve. Tih osam ciljeva postalo je srž razvojnih nastojanja za siromašne zemlje diljem svijeta. Jesu li oni zaista ostavili značajan trag? Čini se da je odgovor potvrdan. 

Socijalna mobilizacija 
Došlo je do zamjetnog napretka u smanjenju siromaštva, kontroli bolesti i povećanom pristupu školovanju i infrastrukturi u najsiromašnijim zemljama svijeta, osobito u Africi, što je bio rezultat Milenijskih razvojnih ciljeva. Globalni ciljevi pomogli su potaknuti globalna nastojanja. Kako su to postigli? Zašto su ciljevi važni? Nitko nikad nije bolje izrazio argumente vezano uz pitanje uspjeha utemeljenog na ciljevima od Johna F. Kennedyja prije 50 godina. U jednom od najvećih govora modernih predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, održanom u lipnju 1963., Kennedy je rekao: "Jasnijim definiranjem naših ciljeva, na način da se oni čine izvedljivijim i manje udaljenim, možemo pomoći ljudima da to uvide, da iz toga crpe nadu i da se nezadrživo kreću prema njima".

Postavljanje ciljeva važno je iz brojnih razloga. Prvo, oni su od ključne važnosti za socijalnu mobilizaciju. Svijet se mora orijentirati u jednom smjeru kako bi se borio protiv siromaštva ili pomogao u postizanju održivog razvoja, ali vrlo je teško u našem bučnom, neujednačenom, prenapućenom, zagušenom, dekoncentriranom i često shrvanom svijetu, smoći kontinuirana nastojanja za postizanje naših zajedničkih ciljeva. Usvajanje globalnih ciljeva pomaže pojedincima, organizacijama i vladama diljem svijeta da se prvenstveno slože vezano uz smjer, kako bi se usredotočili na ono što je zaista važno za našu budućnost. Druga funkcija ciljeva je stvaranje pritiska okoline.

S usvajanjem Milenijskih razvojnih ciljeva, politički vođe bili su javno i privatno ispitivani o koracima koje poduzimaju u cilju zaustavljanja ekstremnog siromaštva. Treći način na koji su ciljevi važni je poticanje epistemoloških zajednica – mreža ekspertize, znanja i prakse – na djelovanje vezano uz izazove održivog razvoja. Kad se odrede smjeli ciljevi, te zajednice znanja i prakse se objedine u cilju davanja preporuka vezano uz praktične načine za postizanje rezultata. Naposljetku, ciljevi pokreću mreže interesno-utjecajnih skupina. Vođe zajednice, političari, vladina ministarstva, znanstvena zajednica, vodeće nevladine organizacije, vjerske skupine, međunarodne organizacije, donatorske organizacije i zaklade svi su motivirani da se ujedine za zajednički cilj.

Takva vrsta multiinteresno-utjecajnog postupka od temeljne je važnosti za hvatanje u koštac sa složenim izazovima održivog razvoja, te za borbu protiv siromaštva, gladi i bolesti. Sam Kennedy pokazao je vodstvo kroz postavljanje ciljeva prije pola stoljeća u svojoj potrazi za mirom sa Sovjetskim Savezom na vrhuncu Hladnog rata. U nizu govora koji je započeo s njegovim čuvenim govorom na Američkom Sveučilištu u Washingtonu Kennedy je izgradio kampanju za mir temeljem kombinacije vizije i pragmatičnog djelovanja, usredotočivši se na sporazum o prestanku nuklearnih pokusa. 

Rezultati velikih razmjera
Samo sedam tjedana nakon govora o miru, Amerikanci i Sovjeti potpisali su Sporazum o djelomičnoj zabrani nuklearnih pokusa, sporazum koji je bio prekretnica u usporavanju utrke u naoružanju tijekom Hladnog rata, a koji bi bio nezamisliv samo nekoliko mjeseci ranije. Iako Sporazum o djelomičnoj zabrani nuklearnih pokusa zasigurno nije zaustavio Hladni rat, pružio je dokaze da su pregovori i sporazum mogući i postavio temelje za buduće sporazume. Ali nema ničeg neizbježnog vezano uz postizanje rezultata velikih razmjera nakon iznošenja cilja ili ciljeva. Iznošenje ciljeva samo je prvi korak u provođenju plana djelovanja. Dobra politička zamisao, odgovarajuće financiranje i nove institucije koje će nadgledati izvršenje moraju slijediti postavljanje ciljeva. I, uslijed postizanja rezultata, potrebno ih je izmjeriti, i preispitati strategije, te prilagođavati ih u kontinuiranoj petlji povratne sprege i pod pritiscima i motivacijama jasnih ciljeva i vremenskog slijeda. 

Utjecaj ideja
Na način na koji je svijet napravio strahoviti napredak s Milenijskim razvojnim ciljevima i mi možemo pronaći način za postizanje Ciljeva održivog razvoja. Unatoč činjenici da cinizam, zbrka, i opstrucionistička politika okružuju nastojanja za borbu protiv siromaštva, nejednakosti i degradacije okoliša, proboj je moguć. Najveće svjetske sile mogu se činiti ravnodušnim, ali to se može promijeniti. Ideje vrijede. Njihov utjecaj na javnu politiku može biti daleko prodorniji i brži nego što podcjenjivači mogu zamisliti. U svom završnom govoru Ujedinjenim narodima u rujnu 1963. Kennedy je opisao suvremeno mirotvorstvo citirajući Arhimeda, koji, "dok je objašnjavao načelo poluge, kažu da je izjavio svojim prijateljima: Dajte mi mjesto na kojem mogu stajati – i ja ću pokrenuti svijet." Pedeset godina kasnije, red je na našoj generaciji da pokrene svijet prema održivom razvoju.

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

© Project Syndicate, 2015.