Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

U iseljeničkoj banci braća Pivac, Stjepan Šafran i Mirko Filipović

Autor: Marija Brnić
18. prosinac 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Postoji mogućnost da na hrvatskom tržištu banka nastupi joint ventureom s nekom od manjih hrvatskih banaka, kaže jedan od inicijatora Marko Rudela

Sljedećih desetak dana hrvatski poduzetnici iz dijaspore koji su se nedavno okupili u Las Vegasu zbog ideje osnivanja banke završit će registraciju poduzeća u Sjedinjenim Američkim Državama što će biti i prvi konkretni korak u osnivanju banke. Prema pojašnjenju jednoga od inicijatora, poduzetnika Marka Rudele, na taj način omogućit će se legalno prikupljanje osnivačkog kapitala, a koji je već osiguran najavom hrvatskih iseljenika. Ukupno je, naime, tristotinjak Hrvata iz cijelog svijeta izrazilo zainteresiranost za sudjelovanje u pokretanju banke, a svi zajedno spremni su za to izdvojiti 10 milijuna američkih dolara, s tim da će neki sudjelovati s minimalnim udjelima od po 10.000 dolara, a nekolicina i s maksimalnim iznosom od po milijun dolara.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Židovski uzor
Taj početni kapital mnogi su u Hrvatskoj komentirali sa skepsom i znakom malog interesa za projekt. Marko Rudela, međutim, uvjeren je u suprotno. Osigurani iznos, kaže, sasvim je dovoljna osnova za početak. To je minimalni iznos koji je potreban za osnivanje banke u Sjedinjenim Državama, i to je dobar temelj za gradnju sustava, pojašnjavajući kako upravo u ovom pokušaju organiziranja hrvatske financijske institucije, koja bi funkcionirala na globalnoj razini, ne žele ponavljati greške iz nedavne prošlosti. “U Clevelandu se razmetalo obećanjima o milijardama dolara koje će doći od dijaspore u različite projekte, no pokazalo se da su to bile kule od pijeska. Zato je važno to što sada startamo s realnih pozicija i spremni dugotrajno graditi sustav, ističe Rudela, nastavljajući kako je posljednjih godina proučavao iskustva drugih naroda, a pogotovo Židova. Rudela ne skriva da se hrvatska banka osniva upravo po uzoru na židovsku nacionalnu banku Leumi, koja posluje svugdje u svijetu gdje žive Židovi. Ozbiljnost i realnost ključni su za projekt, kako objašnjava Rudela, posebice u uvjetima da je dijaspora izgubila povjerenje i u hrvatske institucije, a i u nerealne incijative izvan domovine. Zbog toga se, kaže, ne želi osloniti u osnivanju banke samo na poznate milijunaše hrvatskog podrijetla nego i na sve one koji žele i s minimalnim udjelima sudjelovati u pokretanju, a koji će možda poslije i svoje poslovanje voditi upravo preko hrvatske banke. “Pet milijunaša nije najbolje rješenje iako su svi oni dobrodošli. No ne želimo njegovati kult ličnosti, već osim onih koji su svima poznati po uspjehu, pridobiti što više Hrvata”, dodaje Rudela. Otkriva i kako je interes pokazalo već dosta ljudi iz Hrvatske, među ostalima, sudjelovanje u pokretanju hrvatske banke potvrdili su vrgorački poduzetnici braća Pivac, poduzetnik Stjepan Šafran, koji je i predsjednik Hrvatske obrtničke komore, te sportaš Mirko Filipović-Crocap. “Ne želimo se razbacivati novcem, već ga želimo što pametnije iskoristiti”, pojašnjava Rudela, napominjući kako je to bio i razlog što se banka osniva u SAD-u, a ne u Europi gdje je za osnivanje banke potrebno višestruko veći osnivački kapital. Banka će, međutim, imati poslovnice u Europi, u Hrvatskoj i u Australiji. Hrvati u Sjevernoj Americi već imaju određenu financijsku infrastrukturu. Uz osiguravateljsko društvo postoje i dvije štedno-kreditne zadruge, jedna u Torontu, a druga u Clevelandu, no one imaju pravo davati zajmove i poslovati samo na području država u kojima su registrirane, a ne i na saveznoj razini, pojašnjava Rudela zašto je potrebno u posao ići iz početka.

Sljedećih desetak dana hrvatski poduzetnici iz dijaspore koji su se nedavno okupili u Las Vegasu zbog ideje osnivanja banke završit će registraciju poduzeća u Sjedinjenim Američkim Državama što će biti i prvi konkretni korak u osnivanju banke. Prema pojašnjenju jednoga od inicijatora, poduzetnika Marka Rudele, na taj način omogućit će se legalno prikupljanje osnivačkog kapitala, a koji je već osiguran najavom hrvatskih iseljenika. Ukupno je, naime, tristotinjak Hrvata iz cijelog svijeta izrazilo zainteresiranost za sudjelovanje u pokretanju banke, a svi zajedno spremni su za to izdvojiti 10 milijuna američkih dolara, s tim da će neki sudjelovati s minimalnim udjelima od po 10.000 dolara, a nekolicina i s maksimalnim iznosom od po milijun dolara.

Židovski uzor
Taj početni kapital mnogi su u Hrvatskoj komentirali sa skepsom i znakom malog interesa za projekt. Marko Rudela, međutim, uvjeren je u suprotno. Osigurani iznos, kaže, sasvim je dovoljna osnova za početak. To je minimalni iznos koji je potreban za osnivanje banke u Sjedinjenim Državama, i to je dobar temelj za gradnju sustava, pojašnjavajući kako upravo u ovom pokušaju organiziranja hrvatske financijske institucije, koja bi funkcionirala na globalnoj razini, ne žele ponavljati greške iz nedavne prošlosti. “U Clevelandu se razmetalo obećanjima o milijardama dolara koje će doći od dijaspore u različite projekte, no pokazalo se da su to bile kule od pijeska. Zato je važno to što sada startamo s realnih pozicija i spremni dugotrajno graditi sustav, ističe Rudela, nastavljajući kako je posljednjih godina proučavao iskustva drugih naroda, a pogotovo Židova. Rudela ne skriva da se hrvatska banka osniva upravo po uzoru na židovsku nacionalnu banku Leumi, koja posluje svugdje u svijetu gdje žive Židovi. Ozbiljnost i realnost ključni su za projekt, kako objašnjava Rudela, posebice u uvjetima da je dijaspora izgubila povjerenje i u hrvatske institucije, a i u nerealne incijative izvan domovine. Zbog toga se, kaže, ne želi osloniti u osnivanju banke samo na poznate milijunaše hrvatskog podrijetla nego i na sve one koji žele i s minimalnim udjelima sudjelovati u pokretanju, a koji će možda poslije i svoje poslovanje voditi upravo preko hrvatske banke. “Pet milijunaša nije najbolje rješenje iako su svi oni dobrodošli. No ne želimo njegovati kult ličnosti, već osim onih koji su svima poznati po uspjehu, pridobiti što više Hrvata”, dodaje Rudela. Otkriva i kako je interes pokazalo već dosta ljudi iz Hrvatske, među ostalima, sudjelovanje u pokretanju hrvatske banke potvrdili su vrgorački poduzetnici braća Pivac, poduzetnik Stjepan Šafran, koji je i predsjednik Hrvatske obrtničke komore, te sportaš Mirko Filipović-Crocap. “Ne želimo se razbacivati novcem, već ga želimo što pametnije iskoristiti”, pojašnjava Rudela, napominjući kako je to bio i razlog što se banka osniva u SAD-u, a ne u Europi gdje je za osnivanje banke potrebno višestruko veći osnivački kapital. Banka će, međutim, imati poslovnice u Europi, u Hrvatskoj i u Australiji. Hrvati u Sjevernoj Americi već imaju određenu financijsku infrastrukturu. Uz osiguravateljsko društvo postoje i dvije štedno-kreditne zadruge, jedna u Torontu, a druga u Clevelandu, no one imaju pravo davati zajmove i poslovati samo na području država u kojima su registrirane, a ne i na saveznoj razini, pojašnjava Rudela zašto je potrebno u posao ići iz početka.

Osiguranje i zaklade
Što se Hrvatske tiče, Rudela otkriva kako postoji mogućnost da na hrvatskom tržištu banka nastupi joint ventureom s nekom od manjih hrvatskih banaka, no o tome se, kaže, tek trebaju povesti konkretni razgovori. Rudela je uvjeren da inicijativa osnivanja banke ima potencijal za širenje i u druge segmente, od osiguranja do pokretanja zaklada za obrazovanje talentiranih mladih ljudi. Nakon što se registrira holding, počet će prikupljanje sredstava, a Rudela vjeruje da će banka, koja će se vjerojatno nazvati Croatian Crown bank, biti osnovana kroz deset do dvanaest mjeseci.

Među savjetnicima Guillermo Lukšić

Inicijatorima se javilo i četrdesetak financijskih stručnjaka koji će ih savjetovati o osnivanju banke, uključujući i Guillerma Lukšića, sina pokojnog Andronika Lukšića, u čijem je vlasništvu i vodeća čileanska banka. Želja je, kaže Rudela, da banka bude osnovana u New Yorku, svjetskom financijskom središtu, no pokaže li se to neracionalno skupim, sjedište će joj biti u nekom drugom američkom gradu.

Autor: Marija Brnić
18. prosinac 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close