Europska središnja banka (ECB) zatražila je od zajmodavaca u eurozoni detaljne podatke o izloženosti Austrije i o planiranim iznosima rezervi s obzirom na odluku Beča o obustavi povrata duga ugašene banke Hypo Alpe Adria.

Dugovi se penju preko 11 milijardi eura. Austrijska agencija za financijska tržišta (FMA) preuzela je ovog mjeseca kontrolu nad Hypovom "lošom" bankom Hetom i uvela moratorij na povrat dugova do svibnja 2016. godine nakon što je neovisna revizija razotkrila manjak kapitala u visini do 7,6 milijardi eura. Taj manjak vlada nije spremna nadoknaditi. Time je Austrija postala prva zemlja koja je odlučila primijeniti nove europske propise o pojačanom uključivanju ulagača u financiranje kontroliranog gašenja banaka.

Do sada se taj teret svaljivao uglavnom na leđa poreznih obveznika. Bankarski pak krugovi tvrde da se vjerodostojnost Austrije našla na kocki budući da je Beč po drugi puta u dvije godine nametnuo ulagačima troškove gašenja banke iako su se mnogi među njima uzdali u državne garancije. Tako je prošle godine Austrija posebnim zakonom nametnula gubitke vlasnicima Hypova duga s nižim prioritetom naplate unatoč jamstvima bančine matične savezne zemlje Koruške.

Iz ECB-a su sada bankama poslali upitnike a održana je i video-konferencija o potencijalnim posljedicama takvih odluka. "Shvaćaju to ozbiljno", komentirao je za Reuters čelnik jedne banke pod uvjetom da ostane anoniman. U ECB-u nisu željeli komentirati tu informaciju. Moratorij na povrat više od 11 milijardi eura Hypova duga izazvao je potres u bankovnim krugovima čije su se posljedice osjetile i izvan Austrije. Tako su u njemačkoj središnjoj banci (Bundesbank) utvrdili da su njemačke banke izložene Heti s oko 5,5 milijardi eura.