Hrvatsko se školstvo nalazi pred velikim promjenama posebice na polju razvijanja sposobnosti mladih kreativaca.

Naime, najavljena je kurikularna reforma predtercijarnog obrazovanja koja daje nadu da će se dugotrajni problemi našeg obrazovanja napokon riješiti. Jedan od gorućih problema je nedostatan razvoj kreativnosti učenika. "Dugoročno, sustav razvoja kreativnosti i inovativnosti je zapušten, a konkurentnost jednog gospodarstva počinje već u vrtiću i osnovnoj školi, gdje smo kreativnost i inventivnost gurnuli na marginu. Razvoj kreativnosti ključan je i za pitanje razvoja i održivosti", pojasnio je problematiku Aleksandar Battista Ilić, dekan Akademije likovnih umjetnosti i organizator okruglog stola Kreativnost kao pokretač društva.

U EU, Hrvatska ima najnižu ukupnu satnicu vizualnog obrazovanja tijekom osnovne škole – 280 sati. Slovenija ima 637 sati, a Finska čak 1368 sati. Osim toga, kreativne i kulturne industrije u EU zapošljavaju više od 8,5 milijuna ljudi i doprinose 4,5%  BDP-a. Sektor kreativnih i kulturnih industrija je i u krizi ostvario rast zapošljavanja od 0,7%. "Kreativne i kulturne industrije su pokretači društvene i teritorijalne kohezije, pokreću zrele industrije, akcelerator su razvoja urbanih cjelina, imaju velik izvozni potencijal, a razvijaju i ljudski potencijal kroz razvoj kreativnosti u obrazovnom sustavu s pozitivnim učincima prelijevanja na društvo u cjelini", tvrdi Ivana Nikolić Popović, predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija.

Avantura i apetit za promjenama
Velimir Srića, profesor na Ekonomskom fakultetu smatra kako nam je potreban zaokret od proračunske prema poduzetničkoj Hrvatskoj. "Nove inventivne organizacije traže sustav vrijednosti vrlo daleko od birokratskog duha i hijerarhijskog mentaliteta. To je duh i radni elan temeljen na entuzijazmu, apetitu za promjenama, angažmanu, poduzetničkoj energiji, težnji da se napravi nešto veliko, želji da se ostavi trag i stvara vrijednost. Studenti i radnici budućnosti moraju biti poticani na znatiželju, spremnost na avanturu i istraživanje", poručio je Velimir Srića. Battista Ilić ističe da je nužno je paralelno poduzeti dugoročne i kratkoročne mjere.

Istaknuo je kako što prije treba izdvojiti Kratkoročno što prije i između svih ključnih partnera sagledati što imamo sad kao brend, konkurentne proizvode i brendove te an temelju njih napraviti napredne cjelovite proizvodne i tržišne i izvozno-tržišne koncepte, redizajnirati stare brendove i dizajnirati nove brendove. "Moramo kreirati održive koncepte jer takve kreativne platforme mogu povući niz malih i srednjih poduzeća, koje su temelj gospodarstva", kaže Battista Ilić. S njim se složila i Ivana Nikolić Popović koja tvrdi da kreativne i kulturne industrije kao sektor koji prožima sve ostale sektore stvara učinak dodane vrijednosti i konkurentnosti svakog proizvoda.

"Nažalost, u Hrvatskoj kreativna i kulturna industrija nije potpuno prepoznata kao sektor za sebe te i samim time nije uvrštena u strateške razvojne dokumente", poručila je Nikolić Popović. Jednoglasni su da je ključno predmete umjetničkog područja vratiti s marginalne pozicije u školstvu i društvu. Uosnovnim školama u Hrvatskoj još je 1996. nastava svedena na satnicu od jednog sata tjedno, odnosno ukupno 35 sati tijekom nastavne godine. Nastava se često odvija u blok satima svakog drugog tjedna što onemogućuje sustavno i kompetentno usvajanje znanja i vještina. Kako napominju organizatori okruglog stola Kreativnost kao pokretač društva okvir od samo jednog sata tjedno (ili dva sata svaki drugi tjedan) negativno utječe i na razvoj psihomotoričkih kompetencija zbog nedostatnog vremena za fizičko izvođenje praktičnog rada na nastavi likovne kulture.

U srednjim školama s gimnazijskim programom nastava Likovne umjetnosti predaje se jedan sat tjedno sve četiri godine.  Jelena Bračun Filipović, suosnivačica Udruge za promicanje vizualne kulture OPA i urednica za likovnu kulturu i umjetnost u Školskoj knjizi tvrdi da bi trebalo pojačati projektni rad i usvojiti metode design thinkinga u školama. "Djeca bi trebala raditi na razvoju svojih ideja – od prepoznavanja problema i potreba u svojoj okolini, razvijanja dizajna i prototipa, do testiranja – jer bi tako stekla kompetencije za daljnji život. Učenici trebaju razviti vizualnu i medijsku pismenost kako ne bi bili samo pasivni konzumenti, već ravnopravni sudionici i proizvođači", smatra Jelena Bračun Filipović.

Nema političke volje
Udruga za promicanje vizualne kulture OPA već pet godina kontinuirano provodi radionice koje djecu uvode u svijet arhitekture, dizajna i novih medija, obrazuje i nastavnike za uvođenje novih sadržaja i metoda u nastavu, organizira javne rasprave i diskusije. "Akademska javnost podržava naša nastojanja, ali političke volje još nema. Nama ideja i aktivnosti ne nedostaje", tvrdi Bračun Filipović. Sudionici okruglog stola su se složili da je nužno sagledati cjelinu obrazovanja, gospodarstva i kulture i povećati udjel kreativne grupe predmeta i kreativnost u svim predmetima. Osnivat će se i radne skupine za predtercijarno i cjeloživotno obrazovanje i inovativni i kreativni razvoj koje bi trebale usuglasiti konkretne mjere.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Ključno povezivanje obrazovnog sustava, sveučilišta, inkubatora, tehnoloških parkova kao i udruga gospodarstvenika, HUP-a, klastera, kreativnih udruga, kulturnih institucija, inovatora, investitura, industrije u cilju promišljanju ove ključne problematike i njenog rješavanja kako bi Hrvatska postala društvo stvaranja. "Vizija, hrabrost, kreativnost, znanje i veliki format ključni su i za investitore i poduzetnike koji trebaju prepoznati kreativnost kao najveći kapital. Kreativnost je devastirana i nije prepoznata kao visoka dodana vrijednost. Hitno moramo Hrvatsku početi shvaćati i promišljati kao uređeno društvo stvaranja, a ne pretežno kao ekonomiju eksploatacije i (uvozne) trgovine. Nužno je povezati sve kreativne i inteligentne sinapse društva. Jedino inovativni i jedinstveni, kreativni i inteligentni vlastiti proizvod garantira gospodarsku održivost, inteligentni rast a ujedno je i najveći potencijal rasta hrvatskog gospodarstva te rasta socijalne inovacije i dobrobiti", tvrdi Battista Ilić.

"Umjesto hijerarhija, strogih pravila i procedura treba razvijati samoorganizirane timove koje veže prijateljstvo, vizija i istraživačka znatiželja. U gospodarstvu temeljenom na pameti najveću vrijednost predstavljaju kreativni ljudi, način na koji su inspirirani i organizirani", tvrdi Srića. Inovativni obrazovni program Sveučilišta u Zagrebu pokrenulo je šestero profesora koji su oformili kolegij Kreativni laboratorij koji zajednički izvodi šest fakulteta, Akademija likovnih umjetnosti, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Studij dizajna- Arhitektonskog fakulteta, Muzička akademija, Ekonomski fakultet, PMF – Studij fizike. Na kolegiju studenti različitih fakulteta rade u interdisciplinarnim timovima na konkretnim proizvodnim, socijalnim, kulturnim, tehnološkim inovacijama i ekosustavima.Osnovna ideja je da se njihove inovacije dalje razvijaju u poslovnim, tehnološkim i kreativnim inkubatorima gdje imaju šansu postati novi proizvodi i nove tvrtke s mogunošću samozapošljavanja i zapošljavanja. 

Od jaslica do doktorata
"Treba reformirati čitav obrazovni sustav u Hrvatskoj, od jaslica do doktorata. U znanosti i visokom obrazovanju treba iskoračiti iz disciplinskih ograničenja u prostor kreativne suradnje znanosti i umjetnosti, odnosno suradnje različitih znanstvenih disciplina. Inicijalni rezultati Kreativnog laboratorija na kojem radim s grupom kolega pokazuju smjer za daljnji razvoj, a to je učenje na neposrednom iskustvu i projektno zasnovan rad. To je pravac kojim bi se trebao razvijati čitav sektor visokog obrazovanja", istaknuo je Feđa Vukić, teoretičar dizajna. Kako tvrdi Battista Ilić, samo jedan kolegij je dokazao kako su promjene dobrodošle i prihvaćene od studenata: "Treba razvijati sve oblike kreativnosti i inovativnosti u visokom obrazovanju jer je to kanal da od znanja napravimo nove i dodane vrijednosti i transferiramo ne samo u dobit nego i dobrobit. Bez kreativnosti nema inovacija, bez njih nema rasta i razvoja gospodarstva. Ako Hrvatska ne počne aktivno raditi na razvoju kreativnosti kroz sve alate, osuđeni smo na stagnaciju i daljnje zaostajanje." 

Mlade zadržati izazovima

Najvažniji korak za buđenje iz sna je potaknuti znatiželju

Velimir Srića napominje kako mnogi mladi obrazovani ljudi svoju budućnost vide u odlasku iz Hrvatske. "Zadržat će ih izazovni poslovi, tehnološki inkubatori, akceleratori i fondovi za poticanje kreativnih startupova. Studenti i mladi najbolje uče primjerom, treba stvoriti uvjete da mladi mogu dobro živjeti od ideja i kreativnog rada, da se lako pokreću startup poduzeća i da se istinski cijene inovacija i pamet", poručio je Srića. S njim se složila i Ivana Popović Nikolić koja smatra da je uloga kreativnosti u tome ključna. "Mladi ljudi su otvoreni za sve izazove no dok dođu na fakultet gdje ih susrećem kao predavač su obeshrabreni. Oduzeta im je moć kreativnog razmišljanja, duboko im je usađen strah od pogreške, imaju visoki stupanj nesamostalnosti i jako niski stupanj znatiželje i interaktivne komunikativnosti. Treba mi dosta dugo da ih probudim iz tog sna u koji su zapali i najvažniji korak koji tada treba napraviti je potaknuti u njima znatiželju. Nakon toga je sve lakše i prijenos znanja više nije toliki problem kao niti razvijanje kreativnih i inovativnih projekata", tvrdi Nikolić Popović.

Borba s vjetrenjačama

Muke po birokraciji

Oni s kreativnim idejama se najčešće bore s birokratskim preprekama na razini države ili lokalne zajednice što mnoge dobre i kreativne ideje obeshrabruje u samim u začetcima. "Teško je naći motivacije za optimizam, kreativnost i inovativnost kada se svaki dan borite protiv vjetrenjača, ali upravo bez tog pozitivnog impulsa teško ćemo se izvući iz društvene i gospodarske depresije", smatra Bračun- Filipović.