Porezni sustav u Hrvatskoj nije dovoljno učinkovit, što potvrđuju razmjeri sive ekonomije, koja prema nekim procjenama doseže i do 30 posto BDP-a, a glavni porezni teret snose najsiromašniji, dok porezi na imovinu idu u korist najbogatijih, istaknuto je u utorak na okruglom stolu o poreznom sustavu i sivoj ekonomiji.

Skup je održan u sklopu regionalnog projekta "Porezni sustav, siva ekonomija i korupcija u zemljama jugoistočne Europe ka boljem upravljanju i demokratskim promjenama" koji financiraju norveška Vlada i Norveška konfederacija sindikata u suradnji s Međunarodnom konfederacijom sindikata. Predstavnici hrvatskih sindikalnih središnjica podržali su stajalište Europske konfederacije sindikata da treba smanjiti izbjegavanje plaćanja poreza i zaoštriti sankcije prema utajivačima poreza.

Također predlažu uvođenje oporezivanja bankarskih ekstraprofita, a protive se uvođenju jedinstvene porezne stope (tzv. flat tax). Pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Marina Kasunić Peris kaže da je udio sive ekonomije oko 30,4 posto BDP-a, od čega se čak dvije trećine odnosi na neprijavljeni rad. Zbog toga je EK lani zatražila od Hrvatske da provede mjere za suzbijanje neprijavljenog rada. Dosad poduzete mjere kroz izmjene Zakona o radu i Zakona o mirovinskom osiguranju već pokazuju učinke, budući prema izvješću Državnog inspektorata značajno pada broj radnika "na crno". Osim rada bez ugovora o radu zabilježeni su i neevidentiranje prekovremenog rada, isplata plaća na ruke i neisplata plaća, navela je Kasunić Peris.