Više od 50 posto stručnjaka koji su uključeni u proizvodnju softvera u Srbiji smješteno je u Novom Sadu, a kompanijama i dalje nedostaju programeri.

Milan Šolaja, direktor vojvođanskog IKT klastera, kaže da u Novom Sadu radi 3500 IT stručnjaka, ali to je daleko manje od potreba, javlja Blic. Novi Sad se doista s razlogom smatra središtem srpske IT industrije. Samo na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu počelo je raditi 105 kompanija iz IT sektora, koje postižu uspjeh i na svjetskom tržištu.

Kupci i svjetske kompanije
"Treća industrijska revolucija je računala i s njima povezane tehnologije ubacila u sve pore društvenog života i poslovanja, pa zato potrebe za IT rješenjima i uslugama stalno rastu. Ne očekuje se pad takvog trenda, naprotiv trebat će ih još više", objašnjava Šolaja. Uspješnih primjera iz Novog Sada ne nedostaje, tako je samo u prve dvije godine rada jedna novosadska IT tvrtka prodala je 40.000 licencija za podršku uporabi svoga programa. Kada se uzme u obzir da jedna licencija stoji 300 dolara zarada nije mala, a njihovi klijenti su, među ostalim, poznate svjetske kompanije, poput SAP-a i Disneya. Također, dvije srpske kompanije drže 80 posto svjetskog tržišta tzv. HOPA igara, a riječ je o igrama "skrivenih objekata". Jedna od njih je tvrtka Eipix, čiji je direktor Mirko Topalski za Tanjug rekao da bi im njihov američki partner mogao dati i više posla, ali "to ne možemo prihvatiti jer nemamo dovoljno kapaciteta, tako da smo u stalnoj potrazi za ljudima". 

Kriza ih nije pogodila
Novosađanin Dejan Horvat već godinama radi za američku tvrtku kao programer računalnog softvera, internet prezentacija i android aplikacija. On kaže da preporučuje kolege iz Novog Sada, čak i one koji nisu završili fakultet već su kroz praksu naučili programiranje, a problem je samo "što su svi koje poznajem već angažirani". Od 2008. do 2013 godine izvoz računalnih i informacijskih usluga u Srbiji povećan je, prema podacima Telegrafa, za čak 165,2%, sa 96 na 265 milijuna eura, a prije svega riječ je o izvozu softvera. Srbija je po izvozu takvih usluga u 2013. izbila na 40 mjesto u svijetu. Kriza nije pogodila tu vrstu izvoza, koji se iz godine u godinu povećavao. Tako je 2007. vrijedio 62 milijuna eura, 2011. 166 milijuna, da bi 2012. bio veći od 200 milijuna eura.