Sandra Švaljek, zamjenica pritvorenog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, izjavila je na panel diskusiji konferencije Waste Expo-Gospodarenje otpadom da Zagreb mora još mnogo toga napraviti za učinkovito gospodarenje otpadom. Zagreb, naime, po tom pitanju prilično kaska za mnogim gradovima u Hrvatskoj.

"Zagreb, doduše, nije napredan u gospodarenju otpadom kao neki drugi susjedni glavni gradovi poput Ljubljane, ali i mi smo ipak napravili mnogo", naglasila je Švaljek, objasnivši da je tijekom prošle i početkom ove godine nabavljena velika količina spremnika, a u pripremi je nabava još pet tisuća spremnika za zelene otoke koji će se postaviti u blizini višestambenih zgrada i na kojima će građani moći sortirati otpad. "U sljedećem razdoblju svih 17 gradskih četvrti bit će opremljene s reciklažnim dvorištima", najavila je Švaljek. 

Napredna Rijeka
Za razliku od Zagreba, Rijeka je otišla nekoliko koraka dalje, pa je u blizini grada izgradila županijski centar za gospodarenje otpadom Mariščina, kao jedan od dva koliko ih je do sada izgrađeno u Hrvatskoj. Bojan Jurdana, direktor riječke Čistoće, kazao je da je Rijeka ustrojila dio sustava za gospodarenje otpadom, ali da je čeka još mnogo posla. "Nedostaje nam motivacije za građane", kazao je Jurdana priznajući da su imali "određene dječje bolesti" prilikom izgradnje sustava poput postavljanja spremnika na javnim površinama ili nogostupima zbog čega su morali biti premješteni. Isto tako su uvidjeli da su kupili otvorene spremnike koji su se zbog toga pokazali neadekvatnima pa su morali naručivati nove sa zatvorenim poklopcima.

"Osnovni problem je motivacija da se otpad razvrstava", kazao je Jurdana. Dodao je da je sustav neodrživ bez povećanja cijene i da će se ona u sljedećih postupno morati povećavati. Igor Petek, savjetnik direktora ljubljanskog komunalnog poduzeća Snaga kazao je da su u Ljubljani u posljednje tri godine uspjeli sniziti troškove po domaćinstvu s 10 na 7,5 eura. Građani Ljubljane dobro su informirani o razvrstavanju otpada, a u Hrvatskoj se upravo informoranje građana pokazala bolnom točkom sustava. Jurdana je kazao je da su na tom području učinili mnogo, slanjem letaka na kućne adrese, ali da su svejedno izostali očekivani učinci. Aleksandra Čilić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost izjavila je da je edukacija građana iznimno bitna za uspjeh reforme gospodarenja otpadom, navevši Grad Supetar kao primjer uspješne edukacije građana.

Maskota Zelenko
Ivana Marković, gradonačelnica tog grada na otoku Braču, objasnila je da su u informiranje građana krenuli s maskotom Zelenkom s kojom su obišli sve vrtiće, škole i većinu manifestacija na otoku kroz kojega su progovarali o važnosti razvrstavanja otpada, čuvanju prirode i otoka. "Naravno da su to najbolje prihvatila djeca pa moj mališan od pet godina zna čemu služi koja kanta i želi razvrstavati, ali smo i raznim edukativnim materijalima koje smo slali na sve otočke adrese natjerali odrasle ljude da započnu razmišljati o ovoj temi o kojoj se na otoku do tada nije ni pričalo", opisuje Marković, koja je svjesna da je u pitanju dugotrajan proces i da će proći dosta vremena dok ljudi ne usvoje nove navike o razvrstavanju otpada. Švaljek je dodala da je bit svake reforme dobra komunikacija, naglasivši da su tijekom prošlogodišnjih edukacija u školama i shvatili da su djeca mnogo osvještenija od starijih građana.

Sanja Radović Josić, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom, planove, programe i informacijski sustav Ministarstva zaštite okoliša i prirode kazala je da će svaka općina i grad u Hrvatskoj morati u sljedećih pet godina postupno povećavati volumen spremnika. "Svjesni smo da to neće biti lagan posao pa će im na našim internetskim stranicama na raspolaganju biti formula po kojoj svaka općina ili grad može izračunati minimalni volumen spremnika", objasnila je Radović Josić. Odogovorila je i na prigovore udruga za zaštitu potrošača zbog naplate usluge odvoza otpada nerezidentima iako ne koriste uslugu tijekom cijele godine. "Uvažili smo neke primjedbe, ali dio cijene se mora platiti za održavanje sustava, bez obzira na to boravi li netko na nekom području, ili dolazi samo za godišnji", odgovorila je Radović Josić.