Cirkularna ekonomija pojam je koji se sve češće koristi u Europskoj uniji, a nije zaobišao niti treći po redu Croatia Waste Expo-Gospodarenje otpadom kojega organizira Poslovni dnevnik.

Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović u svojoj je prezentaciji pred okupljenim sudionicima konferencije u Maloj dvorani koncertne dvorane Vatroslav Lisinski u Zagrebu naveo da bi u slučaju primjene svih osnovnih načela cirkularne ekonomije, Hrvatska u sljedećih pet godina samo efikasnijim gospodarenjem otpada povećala radna mjesta za 25 posto. "To pokazuje studija nedavno predstavljena u Londonu koja se bavila i utjecajem cirkularne ekonomije na stvaranje radnih mjesta", kazao je Zmajlović, dodajući da bi u slučaju dosadašnje prakse jednostavnog zakopavanja otpada u zemlju, broj radnih mjesta rastao za tek dva posto u petogodišnjem razdoblju. 

Posebna znanja
Gospodarenje otpadom važan je segment u cirkularnoj ekonomiji, a cilj je smanjiti odlaganje na odlagalištima i tako neracionalno ophođenje s resursima pretvoriti u racionalno gospodarenje otpadom po načelima cirkularne ekonomije. To znači da otpad jedne industrije postaje sirovina druge, da se proizvodi ponovno koriste, recikliraju ili iskorištavaju na druge načine. Kada bi se zakoni EU-a vezani za gospodarenje otpadom u potpunosti primjenjivali, u EU bi se do 2020. stvorilo 400.000 novih radnih mjesta, pokazuju podaci Europske komisije. "Glavni cilj gospodarenja otpadom je poboljšanje života građana i okoliša", naglasio je Zmajlović.

Dometnuo je da nova radna mjesta u gospodarenju otpadom, suprotno uvriježenom mišljenju, nisu niskokvalificirana, nego visokokvalificirana i specijalistička zbog primjena novih tehnologija. "Što je sustav razvijeniji, to će tražiti više specijalističkog znanja", kazao je Zmajlović. Prema njegovim riječima, centri za gospodarenje otpadom će izravno zaposliti 650 ljudi, a neizravno još 950. Hrvatska je sve do nedavno otpad zakopavala u zemlju, a postoji i novčani izraz za te odbačene sirovine o čemu je Zmajlović rekao: "Posljednjih deset godina zakopali smo sirovine u vrijednosti od pet milijardi kuna". 

Cjeloviti sustav
Hrvatska do kraja 2018. godine mora uvesti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom što znači uvođenje razvrstavanja otpada, sanaciju odlagališta i izgradnju 13 centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj. Taj rok će biti teško ispoštovati, budući da su do sada izgrađena tek dva centra koji bi uskoro trebala biti stavljena u funkciju, dok se za četiri očekuje da će se s kompletiranom dokumentacijom do kraja godine javiti na natječaje za europske fondove. Osim smanjenja odlaganja otpada na odlagalištima, krajnji cilj jest osigurati minimalno 50 posto odvojeno prikupljenog papira, stakla, plastike i metala do 2020. godine.